Iza projekta stoji tim istraživača sa University of Vienna, koji je sarađivao sa tehnološkom kompanijom Cerabyte, specijalizovanom za napredna rješenja dugoročnog čuvanja podataka.

Koliko je zapravo mali?

Novi QR kod zauzima površinu od svega 1,98 kvadratnih mikrometara. Za poređenje, to je manje od većine bakterija. Dimenzije su toliko male da se struktura crno-bijelih „piksela“ može analizirati samo pomoću sofisticirane laboratorijske opreme.

QR (Quick Response) kod je dvodimenzionalni bar-kod koji skladišti digitalne informacije — poput internet linkova ili tekstualnih podataka — unutar mreže crnih i bijelih polja. U standardnoj upotrebi, kod se očitava kamerom pametnog telefona. U ovom slučaju, međutim, riječ je o demonstraciji ekstremne preciznosti u nanoskalnoj izradi.

Tehnologija koja može trajati hiljadama godina

Iako rekord zvuči impresivno sam po sebi, prava vrijednost ove tehnologije leži u njenoj primjeni. Istraživači su koristili tehniku upisivanja informacija direktno u keramičke materijale, sloj po sloj i bit po bit.

Za razliku od klasičnih magnetnih i elektronskih sistema za skladištenje podataka — poput hard diskova ili SSD uređaja — koji imaju ograničen vijek trajanja (često svega nekoliko godina ili decenija), keramički materijali su izuzetno otporni na:

• visoke temperature
• vlagu
• hemijsku degradaciju
• elektromagnetne smetnje

Prema procjenama stručnjaka, ovakav način arhiviranja podataka mogao bi omogućiti čuvanje informacija vijekovima, pa čak i milenijumima bez gubitka kvaliteta zapisa.

Potencijalne primjene

Ova tehnologija bi u budućnosti mogla imati široku primjenu u:

• dugoročnom arhiviranju državnih i istorijskih dokumenata
• čuvanju naučnih podataka
• zaštiti kulturne baštine
• svemirskim misijama, gdje je potrebna ekstremna otpornost materijala
• bezbjednosnim sistemima i autentifikaciji

S obzirom na rastuće količine digitalnih podataka širom svijeta, potreba za pouzdanim i trajnim skladištenjem postaje sve veća. Minijaturni QR kod predstavlja demonstraciju kako napredak u nanotehnologiji može ponuditi rješenja za jedan od ključnih izazova digitalnog doba.

Ovaj rekord tako nije samo zanimljiv tehnološki kuriozitet — već potencijalni temelj buduće infrastrukture za čuvanje podataka čovječanstva.

The post Najmanji QR kod na svijetu: Postavljen Ginisov rekord i otvorena vrata trajnom skladištenju podataka appeared first on IT mixer.

Sporne metode rada Roberta Morena

Još tokom nastupa kluba u Prvoj ligi Rusije, rukovodstvo Sočija imalo je primjedbe na Morenove metode rada. Posebno im je zasmetalo njegovo intenzivno korištenje vještačke inteligencije, tačnije alata ChatGPT.

ChatGPT u svakodnevnom radu trenera

Bivši generalni direktor kluba, Andrej Orlov, otkrio je da je Moreno redovno koristio vještačku inteligenciju za organizaciju putovanja, planiranje treninga, pa čak i pripremu utakmica. Prema Orlovu, španski stručnjak oslanjao se na AI gotovo svakodnevno.

Problematično putovanje u Habarovsk

Najveći problem pojavio se tokom jednog od najdužih gostovanja u Prvoj ligi – putovanja u Habarovsk. Plan koji je generisala vještačka inteligencija predviđao je da igrači ne spavaju čak 28 sati. Zbog toga su izmjene morale biti napravljene u posljednjem trenutku, što je stvorilo ozbiljne poteškoće za stručni štab.

Vještačka inteligencija i transferi

Nevjerovatno, Moreno je ChatGPT koristio i prilikom donošenja odluka o transferima. Skautirani igrači slani su na „procjenu“ vještačkoj inteligenciji, a na osnovu dobijenih podataka izabran je Artur Šušenjačev ispred drugih kandidata poput Pisarskog i Melesina.

AI kao pomoć, a ne zamjena

U klubu ističu da Moreno nije dobio otkaz isključivo zbog korištenja vještačke inteligencije, već zato što nije znao povući granicu između pomoćnog alata i ključnog faktora u donošenju odluka.

Kratka epizoda na klupi Španije

Tokom svoje trenerske karijere, Roberto Moreno vodio je više klubova, a upisao je i kratku epizodu na klupi reprezentacije Španije, koju je predvodio na tri utakmice dok je Luis Enrike bio odsutan iz ličnih razloga.

The post Dobio otkaz jer se pretjerano oslanjao na ChatGPT appeared first on IT mixer.

Sam robot teži svega 35 kilograma i visok je 132 centimetra, pa ovaj podvig djeluje zaista impresivno.

Iako je sila potrebna za pokretanje automobila na glatkoj podlozi relativno mala — zbog minimalnog trenja i otpora kotrljanja — pravo čudo leži u načinu na koji G1 održava ravnotežu i stabilnost dok vuče vozilo.

Djelujući potpuno autonomno, robot precizno i brzo pomjera noge po klizavoj podlozi, istovremeno se naginjući unazad kako bi zadržao kontrolu nad pokretom automobila.

Researchers at Beijing Academy of Artificial Intelligence (BAAI) trained a Unitree G1 to pull a 1,400 kg car.
pic.twitter.com/VbWDAiDtNO

— The Humanoid Hub (@TheHumanoidHub) October 28, 2025

Ovaj uspjeh pokazuje izuzetno naprednu kontrolu dinamičke ravnoteže i snage koju omogućava moderna vještačka inteligencija.

Robot sa ovakvim nivoom stabilnosti i koordinacije mogao bi imati široku primjenu — od rada u skladištima među ljudima, gdje je potreban visok nivo sigurnosti, do misija potrage i spašavanja na terenima punim ruševina i prepreka, gdje se čovjek teško može kretati.

(Izvor: b92.net)

The post Nevjerovatna demonstracija: humanoidni robot vuče automobil od 1,4 tone (VIDEO) appeared first on IT mixer.

Prvi “Netflix House” otvara se 12. novembra u tržnom centru King of Prussia kod Filadelfije, dok će drugi uslijediti 11. decembra u Galleria Dallas. Treći centar planiran je za Las Vegas 2027. godine.

Svaka lokacija prostiraće se na oko 100.000 kvadratnih stopa (9.290 kvadratnih metara) i biće osmišljena kao sveobuhvatno iskustvo sa tematskim restoranima, prodajnim prostorima i interaktivnim atrakcijama inspirisanim najpopularnijim Netflixovim serijama i filmovima. Posjetioci će moći da uživaju u Netflix Bites, prvom brendiranom restoranu kompanije, kao i u brojnim imerzivnim, priča-vođenim avanturama.

Centar u Filadelfiji naglasiće atrakciju Wednesday: Eve of the Outcasts, dok će onaj u Dalasu ponuditi Stranger Things: Escape the Dark i Squid Game: Survive the Trials. Pored ovih glavnih iskustava, oba prostora će imati VR igre, tematski mini-golf, zone sa arkadnim igrama, bioskop za prikazivanje Netflixovih ostvarenja i još mnogo toga.

Ovaj potez nadovezuje se na Netflixovo prethodno eksperimentisanje sa uživo i interaktivnim događajima vezanim za njegove hit naslove, koje sada širi u stalne, velike destinacijske centre.

Netflix se tako pridružuje rastućem broju tehnoloških kompanija koje istražuju fizičke prostore kako bi se povezale s publikom. Amazon je već testirao brendirane prodavnice, a Meta je otvorila showroom-prostore za svoje VR uređaje—slijedeći putanju koju je Apple postavio još ranije.

The post Netflix objavio datume otvaranja svojih prvih zabavnih centara appeared first on IT mixer.

Cilj inicijative je da se smanji zavisnost od interneta i problemi sa nesanicom, ali i da se skrene pažnja na negativne posljedice po fizičko i mentalno zdravlje zbog pretjerane upotrebe digitalnih uređaja.

Gradonačelnik Masafumi Koki poručio je da je riječ o neobaveznoj uredbi, bez kazni, i da bi ona trebalo da posluži kao povod da porodice razmisle o svojim navikama. Prema nacrtu, djeci osnovnoškolskog uzrasta preporučuje se da telefone i tablete ne koriste poslije 21 časa, dok bi tinejdžeri i odrasli trebalo da ih ostave po strani najkasnije do 22 sata.

Međutim, prijedlog nije naišao na odobravanje. Japanski mediji prenose da je tokom samo četiri dana nakon objave stiglo više od 120 komentara građana, od čega je 80 odsto bilo kritično. Na društvenim mrežama mjeru su pojedini okarakterisali kao napad na slobodu, a drugi su je ocijenili kao nepraktičnu.

Uprkos kritikama, gradske vlasti ističu da žele da se ozbiljnije pozabave problemima koje izaziva digitalna zavisnost – od djece koja izostaju iz škole jer ne mogu da se odvoje od telefona, do odraslih koji zapostavljaju san i porodične obaveze.

O prijedlogu će se glasati krajem narednog mjeseca, a ukoliko bude usvojen, stupiće na snagu u oktobru.

The post Japanski grad planira ograničiti korišćenje pametnih telefona na dva sata dnevno appeared first on IT mixer.

Prema pisanju Tech Explore-a, ideja je nastala tokom neformalnog razgovora uz kafu između prvog autora Asada Alija i koautora Losa Roveda. Zaključili su da je bubnjanje poseban izazov jer spaja ritam, fizičku koordinaciju i dinamično kretanje.

Trening i testiranje robotskog bubnjara

Kako bi savladali ovaj zadatak, tim je razvio sistem koji muziku predstavlja kao ritmički lanac kontakata – niz vremenski preciznih događaja koji označavaju koji bubanj treba udariti i kada. Pomoću ovih signala, robot je treniran u simuliranom okruženju da izvodi realistične tehnike bubnjanja, uključujući promjenu palica, optimizaciju pokreta i čak ukrštanje ruku.

Testiranja su obavljena na simuliranom humanoidnom robotu G1 Unitree, koji je uspješno izveo kompletne bubnjarske dionice pjesama iz različitih žanrova, uključujući džez, rok i metal. Na repertoaru su bile pjesme Take Five (Dave Brubeck), Livin’ on a Prayer (Bon Jovi) i In the End (Linkin Park). Robot je postigao više od 90% ritmičke preciznosti, što dokazuje da može savladati složene obrasce s visokim nivoom tačnosti.

Dizajn robota inspirisan je ljudskim bubnjarima – sposoban je da predosjeti ritam i dinamično prilagodi položaj ruku i udarce. Ove vještine razvile su se prirodno tokom treninga, vođenog nagradama za uspješno izvođenje ritma. Istraživači vjeruju da ovo otvara vrata robotskim izvođačima u živim nastupima i drugim zadacima koji zahtijevaju visoku preciznost.

Planovi za budućnost uključuju prenošenje naučenih vještina iz simulacije na fizičkog robota, kao i razvoj sposobnosti improvizacije. To bi omogućilo budućim robotskim bubnjarima da se u realnom vremenu prilagođavaju muzičkim signalima i odgovaraju s izražajnošću bližom onoj koju imaju ljudski muzičari.

The post Humanoidni robot bubnjar pokazuje potencijal za izražajno muzičko izvođenje appeared first on IT mixer.

Predstavljen na I/O konferenciji u maju, alat koristi napredni model generisanja slika treniran da prepozna kako se različiti materijali ponašaju na stvarnim tijelima – kako se savijaju, rastežu i prilagođavaju različitim oblicima. Dovoljno je da korisnik klikne na “try on” ikonicu pri pretrazi odjeće na Googleu ili u Google Images rezultatima, i model će prikazati kako odjevni predmet izgleda na korisnikovoj silueti.

Google navodi da alat već podržava milijarde artikala iz svog Shopping Grapha, a iako može imati poteškoća s analizom nekih kompleksnijih kombinacija, većina odjeće popularnih brendova biće obuhvaćena.

Osim toga, poboljšana je i funkcija praćenja cijena. Korisnici sada mogu definisati željenu veličinu, boju i maksimalnu cijenu, a Google će ih automatski obavijestiti kada proizvod dostigne zadati prag.

“Shopping Graph prati proizvode i cijene sa cijelog weba. Nema više ručnog provjeravanja – korisnici će odmah znati kada se pojavi ponuda koja odgovara njihovim kriterijima,” poručuju iz Googlea.

U nastavku digitalne transformacije kupovine, Google ove jeseni planira dodatno proširenje AI opcija u svojoj novoj “AI Mode” sekciji. Korisnici će putem posebnog chatbota moći istraživati modne kombinacije, dobijati inspiraciju za stilizovanje i odmah kupovati željene artikle – sve iz jednog mjesta.

Više detalja možete pronaći na Google blog stranici.

The post Google lansirao AI alat za virtuelno isprobavanje odjeće appeared first on IT mixer.

Kako je saopštio zvaničnik Pokrajinskog odjeljenja za nauku i tehnologiju za agenciju Sinhua, projekat predstavlja ključni stub Sečuanske strategije za izgradnju globalno konkurentnog klastera robotike, sa fokusom na tzv. tjelesno inkarniranu vještačku inteligenciju, u zapadnom dijelu Kine.

Zahvaljujući ubrzanom razvoju vještačke inteligencije i velikih jezičkih modela, kineska industrija robotike prolazi kroz transformaciju – od laboratorijskih eksperimenata ka masovnoj proizvodnji i realnoj primjeni u svakodnevnom životu.

Prema procjenama Kineskog instituta za elektroniku, tržište humanoidnih robota u Kini moglo bi da dostigne vrijednost od 870 milijardi juana (oko 121,74 milijarde američkih dolara) do 2030. godine.

Novi centar ima za cilj da riješi neke od ključnih izazova u razvoju robota s naprednom tjelesnom inteligencijom – uključujući nedostatak realističnih scenarija za obuku, ograničen kvalitet podataka i slabe mogućnosti testiranja u ekstremnim uslovima. “Ovaj objekat u suštini funkcioniše kao ‘škola’ za robote”, poručio je zvaničnik.

Pokrajinska vlada planira formiranje posebnog fonda za razvoj infrastrukture i operativnih kapaciteta centra, uz ambiciju da do kraja 2025. privuče više od sedam kompanija iz sektora robotike.

Do 2027. godine, cilj je okupljanje preko 30 preduzeća, testiranje i primjena više od 30 novih tehnologija, lansiranje najmanje 10 inovativnih robotskih proizvoda, te pozicioniranje centra kao vodeće nacionalne platforme za razvoj humanoidnih robota.

The post Kina otvorila centar za obuku humanoidnih robota: “Škola” za AI na zapadu zemlje appeared first on IT mixer.

Najkraći dan u 2025. godini zabilježen je 10. jula, kada je rotacija Zemlje trajala 1,36 milisekundi manje od uobičajenih 24 sata, pokazuju podaci Međunarodne službe za rotaciju Zemlje (IERS) i Američke pomorske opservatorije, prenosi „timeanddate.com“. Još dva izrazito kratka dana očekuju se 22. jula i 5. avgusta, kada će dani biti skraćeni za 1,34, odnosno 1,25 milisekundi.

Šta uzrokuje ove promjene?

Trajanje dana – vrijeme potrebno da se Zemlja jednom okrene oko svoje ose – u prosjeku iznosi 24 sata, odnosno 86.400 sekundi. Ipak, ta rotacija nikada nije savršeno ujednačena. Na nju utiču:

• gravitacioni uticaji Mjeseca,

• sezonske promjene u atmosferi,

• kretanje Zemljinog tečnog jezgra.

Zbog toga rotacija nekada traje nešto duže, a nekada kraće – ali te razlike se mjere u milisekundama i uglavnom ne utiču na svakodnevni život.

Zašto su i milisekunde važne?

U svijetu u kojem se tehnologija oslanja na precizno mjerenje vremena, čak i mala odstupanja mogu predstavljati izazov. Računari, sateliti, električne mreže i telekomunikacije zavise od sinhronizacije sa atomskim satovima, uvedenim 1955. godine. Ovi satovi broje oscilacije atoma i daju najpreciznije moguće mjerenje vremena – tzv. UTC (Koordinisano univerzalno vrijeme).

Astronomi koriste satelite za mjerenje položaja Zemlje u odnosu na fiksne zvijezde i tako otkrivaju razlike između atomskog vremena i stvarnog vremena rotacije planete. Najkraći dan otkako postoje atomski satovi zabilježen je 5. jula 2024. godine – bio je 1,66 milisekundi kraći od 24 sata.

Mogu li promjene u rotaciji izazvati tehničke probleme?

Da. Ove promjene su razlog zašto je 1972. godine uvedena “prestupna sekunda” – dodatak UTC vremenu kako bi se kompenzovalo odstupanje u rotaciji Zemlje. Od tada je dodato ukupno 27 prestupnih sekundi, ali nijedna od 2016. godine – jer se Zemlja okreće sve brže.

Zbog toga naučnici sada razmatraju i mogućnost uklanjanja sekunde iz UTC-a, tj. uvođenje negativne prestupne sekunde – što se nikada do sada nije desilo. Prema geofizičaru Dankanu Agnju, postoji oko 40% šanse da se to dogodi do 2035. godine.

Negativna prestupna sekunda: potencijalni tehnički izazov

Uvođenje negativne sekunde izaziva zabrinutost u tehnološkoj zajednici. Kako navodi fizičar Džuda Levin iz Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), sistem i dalje ima problema s pravilnom primjenom pozitivnih prestupnih sekundi, koje se koriste već više od 50 godina.

Nikada nije testirana negativna sekunda, pa bi njeno eventualno uvođenje moglo izazvati slične probleme kao “Y2K” – strah od globalnog tehnološkog kolapsa zbog prelaska datuma s 1999. na 2000. godinu.

Klimatske promjene usporavaju Zemlju

Paradoksalno, globalno zagrijavanje – iako razorno po mnogim aspektima – trenutno djeluje usporavajuće na Zemljinu rotaciju. Kako pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Nature, topljenje ledenih pokrivača na Grenlandu i Antarktiku raspoređuje masu širom okeana, što ima efekat sličan usporavanju klizača koji širi ruke.

Da nije bilo tog efekta, kaže Agnju, negativna prestupna sekunda već bi bila potrebna.

Topljenje leda od 1993. godine odgovorno je za trećinu rasta nivoa mora, prema NASA-inim podacima, a takođe mijenja i osu rotacije Zemlje, tvrdi Benedikt Soja, profesor sa ETH Ciriha. On upozorava da bi do kraja ovog vijeka, u pesimističnom scenariju, efekat klimatskih promjena mogao nadmašiti čak i uticaj Mjeseca na Zemljinu rotaciju.

Šta nas čeka?

Za sada, stručnjaci ističu da su ove promjene i dalje unutar granica prirodne varijabilnosti. „Možda ćemo za nekoliko godina vidjeti drugačiji trend – možda će se Zemlja opet početi usporavati“, kaže Soja. Ali precizna dugoročna predviđanja i dalje su izuzetno neizvjesna.

The post Zemlja se ovog ljeta okreće brže: Šta to znači za naše vrijeme? appeared first on IT mixer.

Posljednjih godina, mjerenja uz pomoć Hablovog teleskopa djelovala su kao potvrda stare prognoze: za oko četiri do pet milijardi godina, dvije galaksije će se sudariti i na kraju stopiti u jednu ogromnu, neprepoznatljivu novu galaksiju.

Međutim, novo istraživanje koje je obuhvatilo obije galaksije, ali i nekoliko drugih masivnih galaksija u istom dijelu svemira, sada dovodi u pitanje takav katastrofalan ishod. Nova prognoza, koja gleda milijardama godina u budućnost, procjenjuje da su šanse za sudar Andromede i Mlečnog puta oko pedeset-pedeset.

Dakle, galaktički apokalipsa više nije zagarantovana. „Najave o predstojećem kraju naše galaksije djeluju kao znatno preuveličane“, kaže se u novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Astronomy.

Zemlja neće postojati za pet milijardi godina, najvjerovatnije će biti spaljena i progutće je Sunce. Ali ako se Mliječni put i Andromeda uspješno mimoiđu, to je dobra vijest za buduće svjetove. Spajanje galaksija ovakvih razmjera često dovodi do ujedinjenja supermasivnih crnih rupa u njihovim središtima, koje onda narastu u zastrašujuću, hiper-energetsku astrofizičku zvijer. To sprečava obližnji gas da se ohladi i skuplja u nove zvijezde, a bez novih zvijezda, nema ni novih planeta. Mogućnost galaktičkog mimoilaženja djeluje nekako umirujuće, kažu istraživači.

Galaktičko mimoilaženje

Postoje neizvjesnosti u tome kako i kada će se Mliječni put i Andromeda spojiti. Tamna materija može djelovati kao sila koja ih vezuje. Takođe, tu je i tamna energija, tajanstvena sila koja izgleda kao da gura sve u svemiru jedno od drugog i koja će imati uticaj. Nedavni podaci ukazuju na to da se njena jačina može mijenjati tokom vremena. Sve to čini prognoziranje sudara galaksija u dalekoj budućnosti prilično komplikovanim. Ipak, jedno je sigurno – više nije izvjesno da će do sudara Mliječnog puta i Andromede zaista i doći.

U svakom slučaju, galaktički haos će oblikovati budućnost Mliječnog puta. Iako Veliki Magelanov Oblak trenutno odguruje Andromedu i naš galaktički sistem jedno od drugog, simulacije tima takođe pokazuju da će on, u naredne dvije milijarde godina, početi da spiralno pada ka Mliječnom putu – i da će biti nemilosrdno pojeden, piše Nešnal Džiografik.

Haos tokom spajanja

Haos tokom spajanja galaksija Astronomi svjedoče spajanjima galaksija širom svemira i tokom cijele istorije vremena. Kada se spoje dvije galaksije slične mase, to se naziva veliko (ili „major“) spajanje. Ako veća galaksija proguta manju, to je takozvano manje (ili „minor“) spajanje. Iako neke zvijezde bivaju rasparčane usled ekstremnih gravitacionih interakcija dvije galaksije koje se sudaraju – i neke od njih, zajedno sa svojim planetama, mogu biti razbacane na sve strane poput konfeta – rastojanja između pojedinačnih zvijezda su toliko velika da do pravih sudarenja rijetko dolazi.

(RT Balkan)

The post Šanse da se ova galaksija sudari sa našom su 50-50 appeared first on IT mixer.