U današnjem dobu društvenih mreža i pametnih telefona, lako je okriviti tehnologiju za sve veće nivoe anksioznosti kod mladih. Međutim, prema riječima švedskog sociologa Rolanda Paulsena, autora knjige Zašto brinemo, stvarnost je mnogo složenija. Paulsen tvrdi da, iako prekomjerno vrijeme pred ekranima igra određenu ulogu, to nije glavni uzrok rastuće krize mentalnog zdravlja kod mladih.
Razumijevanje epidemije anksioznosti
Paulsenovo opsežno istraživanje pokazuje da su anksioznost i depresija među tinejdžerima počeli naglo rasti mnogo prije nego što su društvene mreže postale široko rasprostranjene. On ističe dublje društvene probleme poput opsesije radnim statusom, prevelikog broja izbora i prevelikog fokusa na dugoročno planiranje kao značajne uzročnike problema s mentalnim zdravljem.
„Moderno društvo nas je naučilo da se bojimo neizvjesnosti“, objašnjava Paulsen, vanredni profesor sociologije na Univerzitetu u Lundu.
„Ta nesposobnost da živimo s nepredvidivošću hrani poremećaje anksioznosti. Iako je primamljivo kriviti društvene mreže, nagli porast problema s mentalnim zdravljem počeo je prije ere pametnih telefona.“
Pojednostavljivanje uloge društvenih mreža
Paulsen kritikuje uobičajeni narativ da ovisnost o ekranima i društvene mreže izoluju mlade ljude, nazivajući ga pojednostavljenjem koje odvraća pažnju od smislenih rješenja. „Nije sve u vremenu pred ekranima“, napominje. „Mentalno zdravlje je složen splet faktora, a fokusiranje isključivo na tehnologiju zasjenjuje širu sliku.“
Anksioznost u modernom svijetu
U svojoj knjizi Paulsen istražuje razloge iza nametljivih misli i negativnog unutrašnjeg glasa. Takođe kritikuje ono što naziva „medikalizacijom emocija“, gdje se osjećaji koji su nekad smatrani normalnim danas označavaju kao poremećaji.
Jedna od njegovih ključnih opservacija je kako opsesija modernog društva budućnošću utiče na mentalno zdravlje. Za razliku od starih ljudi koji su živjeli u sadašnjem trenutku, savremeni pojedinci su opterećeni neshvatljivim vremenskim horizontima, poput planiranja za milenijume unaprijed. „Opsjednuti smo budućnošću, daleko izvan našeg opipljivog iskustva“, objašnjava, što doprinosi raširenom osjećaju anksioznosti.
Bogatstvo i mentalno blagostanje
Zanimljivo, Paulsen primjećuje da materijalno bogatstvo ne znači i mentalnu dobrobit. Podaci pokazuju da bogatije zemlje često imaju veće stope anksioznosti i depresije. Ovaj paradoks naglašava kako društveni i kulturni faktori nadilaze materijalni uspjeh kada je u pitanju mentalno zdravlje.
Društvene mreže i usamljenost: Dublji pogled
Paulsen takođe izaziva uvjerenje da društvene mreže inherentno obeshrabruju direktne interakcije licem u lice. „Usamljeni pojedinci često se okreću internetu u potrazi za povezanošću“, kaže. „Nažalost, ta zavisnost može dovesti do manjeg truda u susretima uživo, što dodatno pogoršava njihovu usamljenost.“
Poziv na širu perspektivu
Paulsenovo istraživanje naglašava važnost gledanja šire slike kako bismo se suočili s anksioznošću kod mladih. Razumijevanjem složene prirode mentalnih problema, društvo može razviti efikasne intervencije za unapređenje dobrobiti mladih.
Ako želimo efikasno riješiti krizu mentalnog zdravlja mladih, neophodno je dublje istražiti problem od samih društvenih mreža i vremena pred ekranima. Uvidi Rolanda Paulsena podsjećaju nas da anksioznost proizlazi iz mreže društvenih pritisaka, a ne samo iz sjaja ekrana pametnog telefona. Da bismo izgradili zdraviju budućnost, moramo se suočiti s temeljnim uzrocima problema s mentalnim zdravljem i pomoći mladima da se nose s kompleksnim i neizvjesnim svijetom.
