Dionice kompanije Intel doživjele su svoj najgori dan od 1974. godine, s padom od 26% nakon što je kompanija odlučila da obustavi isplatu dividende i smanji broj zaposlenih za 15%.
Ove drastične mjere dio su skupog restrukturiranja koje ima za cilj da povrati izgubljenu dominaciju u globalnoj industriji poluprovodnika.
Problemi s kojima se Intel suočava
Tržišna vrijednost čipmejkera pala je za više od 30 milijardi dolara nakon što je kompanija izdala razočaravajuće prognoze i najavila značajne otkaze. Dionice Intela zatvorene su na nivou od 21,48 dolara, što je najniži nivo od 2013. godine.
Analitičarka Stacy Rasgon iz Bernstein-a komentarisala je da trenutna situacija u Intelu može dostići „egzistencijalnu“ krizu. Rasgon predviđa da bi napori kompanije za restrukturiranje, zajedno sa subvencijama i doprinosima partnera, mogli dodati 40 milijardi dolara u Intelove rezerve gotovine do kraja 2025. godine.
Uticaj na industriju i šire reakcije tržišta
Problemi Intela imali su domino efekat na industriju poluprovodnika, sa padom i drugih proizvođača čipova. PHLX indeks čipova opao je za 5,2% ove sedmice, čime je ukupni gubitak dostigao skoro 10%. Kompanije koje prodaju opremu za proizvodnju, kao što su Applied Materials, ASML Holding i KLA Corp, zabilježile su pad cijena akcija od oko 8%, što odražava brige o budućim investicijama u proizvodnju poluprovodnika.
Nvidia, vodeći proizvođač AI procesora, zabilježila je pad akcija od skoro 2%, smanjivši svoju vrijednost za više od 20% u odnosu na vrh zatvaranja cijena od 18. juna.
Ross Mayfield, analitičar investicione strategije u Baird-u, ukazao je na to da su nedavne ekonomske nesigurnosti i slabi kvartalni izvještaji velikih tehnoloških kompanija poput Amazona i Alphabet-a podstakli sumnje u održivost rasta investicija u vještačku inteligenciju.
Intelova istorija i trenutna procena vrednosti
Nekada dominantna sila u industriji čipova, Intel je izgubio na značaju. Vrijednost kompanije na tržištu dostigla je skoro 500 milijardi dolara 2000. godine, ali je naglo opala i nikada se potpuno oporavila. Danas je Intel procijenjen na otprilike 91 milijardu dolara, što je znatno manje od Nvidije i Advanced Micro Devices (AMD), koji su nadmašili Intel u tržišnoj vrijednosti i tehnološkim dostignućima.
Michael Schulman, glavni investicioni direktor u Running Point Capital-u, primijetio je: “Intel je tokom posljednjih dvadeset godina bio zaboravljen tehnološki gigant, ne uspijevajući da nadmaši svoje visine iz 2000. godine i boreći se da povrati zaradu u svjetlu revolucije u vještačkoj inteligenciji.”
Intelova strategija i buduće perspektive
Kako bi povratio svoju konkurentsku prednost, Intel planira da uloži 100 milijardi dolara u proširenje i izgradnju novih fabrika u četiri američke države, uz podršku od 19,5 milijardi dolara u saveznoj pomoći. Iako je kompanija potvrdila svoju posvećenost ovim planovima u nedavnom izvještaju za investitore, analitičari upozoravaju da bi napori na revitalizaciji poslovanja mogli potrajati godinama i trenutno povećavaju troškove i pritisak na profitne margine.
Obveznice Intela takođe su pogođene. Njegove obveznice sa kamatom od 5,15% koje dospjevaju 2024. godine proširene su za 20 baznih poena, dok su obveznice sa kamatom od 5,6% koje dospjevaju 2054. godine proširene za 17 baznih poena.
Dave Novosel, viši investicioni analitičar u Gimme Credit-u, objasnio je da ove promjene odražavaju brige zbog nedavnog izvještaja o zaradi kompanije i mogućeg budućeg izdanja duga.
Zaključujemo da nedavni problemi Intela oslikavaju značajne promjene u industriji poluprovodnika i šire tržišne dinamike. Dok kompanija pokušava da se restrukturira i investira u budućnost, njena sposobnost da se oporavi biće pažljivo praćena od strane investitora i posmatrača industrije.
