Vještačka inteligencija, roboti i kraj rada kakvog poznajemo – budućnost je bliža nego što mislimo

 

Ilon Mask je poznat po agresivnim rokovima – često osporavanim, ali jednako često zastrašujuće preciznim. Njegova najnovija predviđanja pomjeraju granice čak i za njegove standarde: vještačka inteligencija mogla bi nadmašiti zbirnu ljudsku inteligenciju već do 2030. godine, dok bi humanoidni roboti Optimus bili široko rasprostranjeni između 2027. i 2029.

Ako se ove projekcije pokažu tačnim, tada ne govorimo o dalekoj, naučnofantastičnoj budućnosti. Govorimo o periodu između 2040. i 2045. godine – vremenu koje je za današnje tridesetogodišnjake i četrdesetogodišnjake sredina karijere, a ne kraj istorije.

Ovo nije problem „nekih budućih generacija“. Ovo je problem ljudi koji danas rade, štede i planiraju penziju.

 

Ironija bez presedana: milijarder koji zagovara svijet bez novca

 

U središtu Maskove vizije nalazi se gotovo savršena ironija. Čovjek koji se nedavno borio za jedan od najvećih kompenzacionih paketa u istoriji korporativnog svijeta danas otvoreno zagovara budućnost u kojoj novac prestaje da postoji.

Za Maska, novac nije svetinja – on je tek baza podataka za raspodjelu ljudskog rada. Ako se sav rad automatizuje, baza podataka postaje suvišna.

U tom scenariju, čak i Maskovo vlastito bogatstvo gubi smisao. Prava valuta budućnosti, prema njegovom viđenju, neće biti dolar, evro ili kriptovaluta – već energija.

 

Kada se „energetska petlja“ zatvori, novac postaje besmislen

 

Zamislite svijet u kojem AI i roboti:

  • samostalno kopaju rude,
  • proizvode čipove,
  • grade fabrike,
  • održavaju infrastrukturu,
  • i napajaju se gotovo beskonačnom solarnom energijom.

Kada se proizvodnja zatvori u autonomnu „energetsku petlju“, potreba za monetarnim posrednikom nestaje. Roboti proizvode robote. AI optimizuje AI. Ljudi više nisu neophodni za ekonomski opstanak sistema.

Tada se postavlja ključno pitanje: ako novac umre – šta ga zamjenjuje?

 

Novi svijet ne staje u stare ideologije

 

Ova budućnost ne uklapa se u klasične ekonomske modele 20. vijeka.

1. Postoskudni kapitalizam (privremena faza)

U početku, vlasnici AI sistema i robota doživjeće eksploziju bogatstva. Nejednakost će se vjerovatno dodatno produbiti prije nego što se počne urušavati sama ideja oskudice.

2. Univerzalne osnovne usluge (UBS)

Kako roba i usluge budu postajale praktično besplatne, društva će se kretati ka modelu univerzalnih osnovnih usluga. Umjesto novčanog čeka, građani bi dobijali:

  • stanovanje,
  • hranu,
  • energiju,
  • pristup AI asistentima i robotima –
    kao pravo rođenja, a ne nagradu za rad.

3. Šta se dešava s bogatima?

Najbogatiji gube svoj najjači izvor moći: oskudicu. Kada su svi materijalno „bogati“, finansijski kapital prestaje biti dominantan. Uticaj se seli u domene društvenog ugleda, ideja, znanja i kreativnosti.

 

Najveća prijetnja nije siromaštvo – već gubitak smisla

 

Paradoksalno, najopasniji aspekt Maskove budućnosti nije bijeda, već praznina. Sociolozi već decenijama upozoravaju na fenomen „egzistencijalnog vakuuma“ – stanje u kojem ljudi, lišeni borbe i potrebe, gube osjećaj svrhe.

Zamislite svakodnevicu u tom svijetu:
Budite se kad se naspavate. Vaš dom, izgrađen robotima i napajan besplatnom energijom, održava savršenu temperaturu. Ne idete na posao. Umjesto toga, sarađujete s AI-jem na ličnim projektima, mentorirate druge, radite u zajednici ili vrtlarite – ne zato što morate, već zato što želite.

Za one koji uživaju u stvaranju, učenju i povezivanju, ovo je utopija.
Za one čiji je identitet vezan za hijerarhiju, takmičenje i „pobjedu“ u finansijskoj igri – ovo može biti baršunasti zatvor.

Ironično, upravo bi Ilon Mask, opsjednut ambicijom i takmičenjem, možda mrzio život u svijetu koji sam predviđa.

 

Tri prepreke između sadašnjosti i apsolutnog obilja

 

Ovakav ishod zavisi od rješavanja tri ključna problema:

  • Energija – mora postati obilna, čista i jeftina.
  • Globalna regulacija – svijet mora izbjeći haotičnu AI trku.
  • AI usklađenost (alignment) – osigurati da vještačka inteligencija dijeli ljudske vrijednosti, a ne samo ciljeve efikasnosti.

 

Kako se pripremiti za svijet u kojem rad nije obaveza?

 

Maskova poruka da ljudi treba da prestanu štedjeti za penziju je izuzetno rizična. Ona zanemaruje decenije nestabilne tranzicije koje nas vjerovatno čekaju.

Pametniji pristup nije odustajanje od sigurnosti, već ulaganje u prilagodljivost:

  • naučite raditi s AI alatima,
  • razvijajte vještine koje nisu vezane za jednu profesiju,
  • i, možda najvažnije, zapitajte se:
    šta bih radio sa svojim životom da novac više ne bude potreban?

 

Zaključak: Most ka obilju još nije završen

 

Maskova vizija apsolutnog obilja radikalno se razlikuje od distopijskih scenarija koji dominiraju popularnom kulturom. On vjeruje da tehnologija može ukloniti siromaštvo tako što će učiniti rad i novac suvišnim.

Možda je u pravu. Ali put do tog svijeta neće biti ravan.

Svijet univerzalnog visokog standarda možda nas čeka na drugoj strani. Međutim, most do te budućnosti još se gradi – i zasad se prelazak i dalje plaća starom valutom.