Evropska svemirska agencija (ESA) investirala je 862 miliona evra kako bi ojačala svoju ulogu u istraživanju Mjeseca, potpisavši ugovor s kompanijom Thales Alenia Space za razvoj prvog evropskog teretnog vozila namijenjenog Mjesecu, prenosi Poslovni dnevnik.
Prema riječima Danijela Noenšvandera, voditelja ljudskih i robotskih istraživanja u ESA-i, ovaj ugovor označava ključni korak ka jačanju evropske autonomije u svemiru. Projekat dolazi u trenutku kada se očekuju moguće promjene u američkoj svemirskoj politici pod administracijom Donalda Trampa.
“Ako Evropa želi igrati značajnu ulogu u istraživanju Mjeseca, mora razviti vlastite kapacitete”, rekao je Noenšvander za Financial Times. “Argonaut je uistinu evropski autonomni i svestrani pristup Mjesecu.”
Tehničke karakteristike i plan misija
Ugovor je veliki uspjeh za Thales Alenia Space, kompaniju u kojoj francuski Thales drži 67% udjela, a italijanski Leonardo 33%. Thales Alenia Space pobijedila je Airbus u nadmetanju za izgradnju lunarne letjelice Argonaut, dizajnirane za transport 1,5 metričkih tona tereta na Mjesec. Njemačka kompanija OHB biće zadužena za navigacione i komunikacione sisteme.
Prva misija Argonauta planirana je za 2031. godinu, nakon čega bi svake dvije godine trebalo da uslijede dodatni letovi. U prvoj misiji razmatra se transport navigacijskih i telekomunikacijskih sistema ili energetskih modula za proizvodnju i skladištenje energije na Mjesecu.
Evropski doprinos istraživanju svemira
Argonaut nije samo korak ka evropskoj nezavisnosti u istraživanju Mjeseca, već i prilika da Evropa postane ključni partner u NASA-inom Artemis programu, koji planira slanje ljudi na Mjesec do 2027. godine.
“Ovo je veliki uspjeh za našu kompaniju”, rekao je izvršni direktor Thales Alenia Spacea Erv Deri. “Ovo možemo smatrati prethodnicom tehnoloških mogućnosti u razvoju, pružajući Evropljanima priliku za transport eksperimenata i materijala u istraživačke svrhe.”
Thales Alenia Space, sa sjedištem u Torinu, ima bogato iskustvo u svemirskim projektima. Izradili su gotovo polovinu podtlačnih modula za Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) i igraju ključnu ulogu u evropskim i američkim svemirskim programima. Kompanija je u 2023. godini ostvarila prihode od 2,2 milijarde evra.
Pobjeda u ovom projektu dolazi u trenutku kada Thales Alenia Space razmatra mogućnost spajanja određenih svemirskih resursa sa Airbusom, usljed pada potražnje za velikim komunikacijskim satelitima.
Budućnost lunarne ekonomije
Svemirska istraživanja doživljavaju procvat, s naglaskom na vraćanje ljudi na Mjesec i buduće misije ka Marsu. Zvaničnici NASA-e naglasili su da će razvoj “lunarne ekonomije” biti ključan za dugoročne istraživačke ciljeve, uključujući trajnu ljudsku prisutnost na Mjesecu.
Prema analizi konsultantske firme Analysys Mason, objavljenoj prošlog ljeta, očekuje se da će misije na Mjesec između 2023. i 2033. godine generisati prihode od 151 milijarde dolara, od čega će 75% dolaziti iz državnih fondova. Oko 43% prihoda otpada na infrastrukturu i transport.
Deri je istakao da Evropa može steći konkurentsku prednost u razvoju lunarnih teretnih sistema.
“Još niko nije demonstrirao sposobnost sigurnog slijetanja na Mjesec u ovu svrhu. Evropska industrija ima sve potrebne tehnološke kapacitete da postane lider u ovom segmentu”, zaključio je Deri.
(Izvor: N1)
