Škoda Auto pravi veliki korak ka održivoj mobilnosti uvođenjem čišće alternative klasičnom dizelu – HVO gorivo (hidrotretirano biljno ulje). Ovo sintetičko dizel gorivo, koje se uglavnom proizvodi od korištenih jestivih ulja i biljnih otpadaka, može smanjiti emisiju ugljen-dioksida i do 90% u poređenju s običnim dizelom.
Vozači mogu prepoznati da je vozilo kompatibilno s ovim gorivom po oznaci “XTL” na unutrašnjosti čepa rezervoara, pored standardne oznake B7.
Kako objašnjava Martin Repka iz tima za tehnički razvoj kompanije Škoda Auto:
„Biljke tokom rasta putem fotosinteze apsorbuju CO₂ iz atmosfere, a taj isti CO₂ se oslobađa prilikom sagorijevanja goriva – što znači skoro nultu neto emisiju ugljen-dioksida.“
Koja Škoda vozila mogu koristiti HVO gorivo?
HVO je službeno odobren za dizel vozila proizvedena od modelne godine 2022. Od aprila 2024., sva dizel vozila Škode proizvedena u češkim fabrikama koriste HVO kao osnovno gorivo.
Međutim, testiranja su pokazala da većina Škoda dizel modela proizvedenih od 2015. godine takođe može bezbjedno koristiti HVO, čime je omogućena šira primjena među postojećim korisnicima.
Prednosti HVO-a u odnosu na klasični biodizel
Izuzetna stabilnost: HVO može ostati u rezervoaru više od 10 godina bez razgradnje.
Visok kvalitet paljenja: Ima cetanski broj 70, dok standardni dizel ima 51.
Bez štetnih jedinjenja: HVO ne sadrži sumpor ni aromatske ugljovodonike, što znači:
- Niže emisije štetnih gasova
- Manje naslaga u motoru
- Rjeđu regeneraciju DPF filtera čestica
Za razliku od tradicionalnog biodizela, HVO ne oštećuje sistem za gorivo, što ga čini sigurnijim i dugotrajnijim rješenjem za dizel motore.
Šta znači oznaka „XTL“?
Oznaka XTL označava X-to-Liquid, vrstu sintetičkog dizel goriva koja zadovoljava standard EN15940 za parafinska goriva. Može se proizvoditi na nekoliko načina:
- BTL (biomasa u tečno stanje)
- GTL (gas u tečno stanje)
- PTL (struja u tečno stanje), korištenjem CO₂ i vode uz obnovljivu energiju
Dostupnost na tržištu
HVO gorivo se može sipati na određenim benzinskim pumpama, u zavisnosti od tržišta. Najrašireniji je u Švedskoj, Norveškoj, a posebno u Finskoj, gdje je u 2023. godini činio čak 43% potrošnje dizela.