Intel je najavio planove da izdvoji svoj posao proizvodnje čipova u nezavisnu kompaniju, što predstavlja ključan korak u njihovim naporima da se oporave od nedavnih problema i ponovo postanu lider u industriji čipova. Ovaj potez, najavljen u ponedjeljak, dio je šire strategije usmjerene na smanjenje gubitaka i privlačenje novih klijenata, dok Intel nastoji da pokaže svoju sposobnost da proizvodi vrhunske čipove. Osnivanjem kompanije Intel Foundry kao podružnice s „jasnijom odvojenošću i nezavisnošću“, kompanija želi da stvori jaču osnovu za buduću profitabilnost i rast.
Prema ovoj restrukturaciji, Intel Foundry će imati vlastiti odbor direktora i finansijski će izvještavati odvojeno od matične kompanije. Generalni direktor Pat Gelsinger naveo je da će nova struktura omogućiti poslu s proizvodnjom čipova da istraži „nezavisne izvore finansiranja“. Kao dio ovog preokreta, Intel obustavlja radove na fabrikama u Poljskoj i Njemačkoj na dvije godine, navodeći kao razlog očekivanu tržišnu potražnju, dok će se nastaviti izgradnja pogona u Arizoni, Oregonu, Novom Meksiku i Ohaju. Također, Intel planira prodati dio svog udjela u Alteri, kompaniji za programabilne čipove koju su preuzeli 2015. godine, te smanjiti svoj globalni nekretninski portfelj za otprilike dvije trećine.
„Ovo pruža našim vanjskim klijentima i dobavljačima jasniju odvojenost i nezavisnost od ostatka Intela,“ izjavio je Gelsinger. „Što je još važnije, omogućava nam fleksibilnost u traženju nezavisnog finansiranja i optimizaciji kapitalne strukture za svaki posao, čime ćemo povećati rast i kreiranje vrijednosti za dioničare.“
Otprije tri godine, kada je Gelsinger preuzeo funkciju generalnog direktora, njegov fokus je bio na stabilizaciji Intelovog finansijskog stanja i proširenju uloge kompanije kao proizvođača čipova za treće strane. U posljednje dvije godine, Intel je uložio oko 25 milijardi dolara u ove napore, s Microsoft Corp. kao svojim najistaknutijim klijentom do sada. Ipak, izgledi su se popravili nedavnom najavom višemilijardskog i višegodišnjeg ugovora s Amazon Web Services (AWS). Intel će proizvoditi čipove za AWS-ove podatkovne centre za vještačku inteligenciju koristeći svoju najnapredniju 18A tehnologiju proizvodnje. Osim toga, Intel razvija prilagođeni Xeon 6 server čip za AWS. Nakon ovih najava, Intelove dionice su skočile za 6% u trgovanju nakon radnog vremena.
Iako su ove vijesti pozitivne, stručnjaci ističu da su Intelovi konkurenti bili oprezni prema mogućnostima partnerstva u proizvodnji, zbog briga oko intelektualne svojine, budući da Intel djeluje i kao konkurent i kao proizvodni partner. Odluka da izdvoji posao proizvodnje čipova u nezavisnu jedinicu s vlastitim odborom smatra se pokušajem da se riješe ovi problemi i izgradi povjerenje s potencijalnim klijentima.
Posljednjih godina, Intel, nekada dominantna sila u industriji čipova, borio se da se prilagodi tržišnim promjenama i drži korak s konkurencijom. Kompanija je propustila ključne tehnološke promjene, dopuštajući rivalima poput Applea i Qualcomma da osvoje značajan dio tržišta PC čipova. U međuvremenu, Nvidia je zauzela vodeću poziciju na tržištu čipova za vještačku inteligenciju. Intel se također suočio s nizom proizvodnih problema, što je dovelo do sve većeg skepticizma investitora i klijenata u vezi sa dugoročnim izgledima kompanije. Iako i dalje ostaje ključan igrač za poslovne korisnike u PC i laptop segmentima, mnogi se pitaju kakva je Intelova budućnost u sve konkurentnijem okruženju.
Finansijski rezultati kompanije bili su loši, a njene dionice su izgubile 60% vrijednosti ove godine. U drugom kvartalu, Intel je prijavio gubitak od 1,6 milijardi dolara, što je izazvalo najjači pad dionica u posljednjih 50 godina. Kako bi smanjili troškove, Intel je najavio planove da otpusti oko 15.000 zaposlenih do kraja godine i privremeno obustavi isplatu dividendi.
Dok Intel nastavlja svoj dugotrajan plan oporavka, kompanija je dobila značajnu podršku od vlade Sjedinjenih Država. Prema Zakonu o čipovima i nauci, inicijativi koja ima za cilj vraćanje proizvodnje čipova u SAD, Intel je dobio do 3 milijarde dolara podrške od Bajdenove administracije.
