Novo naučno istraživanje otkrilo je kako ljudski mozak organizuje svakodnevna iskustva u smislene segmente, slično scenama u filmu. Iako doživljavamo život kao neprekidan tok, naš mozak automatski dijeli sjećanja na različite trenutke. Godinama su naučnici raspravljali da li su te podjele vođene promjenama u okruženju ili našim ličnim tumačenjem. Sada novo istraživanje koje je vodio Kristofor Baldasano, vanredni profesor psihologije na Univerzitetu Kolumbija, pruža dokaze da ljudski mozak aktivno bira ove prelaze na osnovu individualnih ciljeva i iskustava. Ovo otkriće nudi nove uvide u formiranje memorije.
Kako mozak obrađuje iskustva: fMRI studija otkriva ključne detalje
Baldasano i njegov tim koristili su funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) da ispitaju moždanu aktivnost dok su učesnici slušali narative koji uključuju različite scenarije, kao što su poslovni dogovor, prosidba i raskid veze. Njihovo istraživanje se fokusiralo na medijalni prefrontalni korteks (mPFC), regiju mozga koja je uključena u obradu događaja u stvarnom vremenu.
Istraživanje je otkrilo da, kada su se desili značajni društveni događaji – poput zaključenja poslovnog dogovora – aktivnost mozga u mPFC-u je porasla, što je ukazalo na mentalni pomak. Zanimljivo je da su se obrasci moždane aktivnosti prilagodili kada su učesnici bili usmjereni na određene detalje, poput lokacija događaja, što pokazuje kako pažnja utiče na segmentaciju sjećanja.
Sjećanje i pažnja: kako fokus oblikuje ono čega se sjećamo
Studija je pokazala da su se učesnici sjećali detalja na koje su bili usmjereni, ali su često zaboravljali dijelove priče kojima nisu posvetili pažnju. Ovo naglašava fleksibilnost sjećanja i ulogu koju pažnja ima u određivanju kojih se iskustava sjećamo.
Prema Dejvidu Kluetu, vanrednom profesoru kognitivne psihologije na UCLA, rezultati pokazuju da imamo značajnu kontrolu nad time kako tumačimo i pamtimo događaje. Kluet vjeruje da fokusiranje na ključne trenutke može poboljšati zadržavanje sjećanja, što može biti posebno korisno u liječenju stanja kao što su PTSP i demencija.
Implikacije za poboljšanje memorije i liječenje
Ovo revolucionarno istraživanje otvara nove mogućnosti za razumijevanje kako funkcioniše ljudsko pamćenje. Svjesnim usmjeravanjem naše pažnje, možemo steći veću kontrolu nad načinom na koji skladištimo i prisjećamo se iskustava. Studija sugeriše da poboljšanje fokusa na važne trenutke može poboljšati zadržavanje sjećanja, potencijalno nudeći terapeutske koristi za ljude koji se suočavaju sa problemima vezanim za pamćenje, poput demencije i posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Ovim otkrićima naučnici su korak bliže razumijevanju kako mozak organizuje sjećanja i kako ljudi mogu da preuzmu aktivnu ulogu u oblikovanju strategija za zadržavanje sjećanja.