Društvene mreže namijenjene su osobama starijima od 13 godina. Ali, svjedoci smo da i djeca otvaraju svoje profile i učestvuju u tom virtualnom svijetu. Jer, zaista, kako će neka društvena mreža provjeriti ima li neko 12 ili 13 godina?
Zato teret kontrole i zaštite djece i tinejdžera od opasnog sadržaja i zlostavljanja na društvenim mrežama pada na leđa roditelja koji često ne znaju odakle krenuti.
Instagramova šefica za javne politike, Karina Njutn, dala je nekoliko dobrih savjeta koje bi svaki roditelj trebao pročitati – bez obzira koristi li njegovo dijete Instagram ili ne.
Prvi korak, savjetuje Njutn, je stvaranje zajedničkog jezika u cijeloj porodici i otvorena rasprava o svemu što ih zanima. Uz to, ista pravila treba postaviti za sve i tako ih i provoditi.
Često roditelji tinejdžera koji imaju Instagram nisu i sami korisnici Instagrama, tako da ne poznaju osnovne pojmove niti znaju koja pitanja trebaju postaviti, ističe Njutn.
Zato su u Instagramu napravili kratki vodič kroz najčešće korištene pojmove na Instagramu, kako bi roditeljima olakšali snalaženje u digitalnom prostoru koji je njihovoj djeci prirodan.
U vodiču su takođe navedena pitanja koja bi roditeljima trebala pomoći u započinjanju razgovora o društvenim medijima s njihovom djecom.
Njutn savjetuje da roditelji prije svega pokažu interes prema onome što njihovu djecu zanima, ali i da traže pomoć od djece ako im nešto nije jasno. Tako će stvoriti prostor za dijalog.
Profili na Instagramu mogu biti privatni ili javni i to je nešto o čemu bi trebalo voditi posebnu pažnju kad su djeca u pitanju. Njutn savjetuje da djeca mlađa od 18 godina svoj profil postave kao privatan kako bi smanjili mogućnost za susrete s neugodnim ili neprimjerenim sadržajem.
Korisnici takođe mogu blokirati ili utišati pojedine profile, kontrolisati komentare ispod svojih objava, sakriti one koji su ne pristojni ili jednostavno ukinuti mogućnost komentiranja.
Vodite li računa kakve fotografije objavljujete na društvenim mrežama?
Tako Instagram nudi mogućnost automatskog filtriranja zlonamjernih komentara, ali i dodavanje riječi ili fraza ili čak emotikona koje korisnici ne žele vidjeti na svom profilu.
Roditelji bi sa svojom djecom trebali proći te postavke kako bi pronašli najbolju kombinaciju koja će djetetu omogućiti dovoljno slobode da nastavi otvoren dijalog s roditeljima, ali i roditeljima dovoljno kontrole kako njihova djeca ne bi bila na udaru zlostavljača ili drugih predatora.
Svi korisnici Instagrama imaju mogućnost prijavljivanja sadržaja za koji smatraju da je neprimjeren. To je prije svega sadržaj koji prikazuje samopovređivanje, rizično ponašanje ili nasilje. Istovremeno, moguće je i prijaviti neprimjerene, napadalačke ili neželjene poruke koje su primljene putem direktnih poruka.
Roditelji bi svoju djecu trebali edukovati o tome što je primjereno, a što ne, ali ih i savjetovati da ne prihvataju dopisivanje s osobama koje ne poznaju u stvarnom životu.
Njutn ističe kako ekipa revizora provjerava svaku prijavu i trudi se reagovati što je brže moguće kako bi uklonila nasilni i nepoželjni sadržaj s Instagrama koji krši odrednice o korištenju.
U posebnim slučajevima u kojima zbog drugih razloga nije moguće blokirati račun ili prijaviti kokmentar, Njutn savjetuje uključivanje „ograničenog moda“ u kojem korisnik vidi komentar ili poruku, ali ona nije vidljiva na samom profilu.
U konačnici, svaki roditelj najbolje poznaje (ili barem misli da poznaje) svoje dijete te bi pravila za korištenje društvenih mreža trebalo prilagoditi svakom djetetu.
Najgore što roditelj može napraviti je u potpunosti ignorisati ono što njegovo dijete radi na društvenim mrežama i kad iskrsne neki problem pravdati se da „nije znao“.
(NN / People/Zimo.hr)
Dopadaju vam se tekstovi na IT-mixer.com? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.
