Zemljini magnetni polovi tokom istorije naše planete mijenjali su mjesta svakih 200.000 do 300.000 godina. Međutim, već oko 750.000 godina nije bilo zamjene, a stručnjaci misle da bi se obrtanje polova moglo dogoditi u našoj skorijoj budućnosti.
Zemljini magnetni polovi nekoliko puta su tokom istorije naše planete menjali svoja mjesta. Vreme za narednu smjenu je odavno prošlo, ali naučnici su uspjeli da sačine najdetaljniji pregled zbivanja tokom posljednje zamjene.
Koliko za sada znamo, u samom srcu Zemlje se nalazi jezgro od usijanog metala koje svojim kretanjem stvara električni naboj koji proizvodi magnetno polje. Orijentacija u prostoru je samo jedna od prednosti koje imamo zahvaljujući ovom magnetnom polju. Ono nas, pre svega štiti od sunčevog zračenja. Bez njega, kao ni bez vode i atmosfere, život na Zemlji ne bi bio moguć.
Ali polaritet koji stvara naše magnetno polje nije univerzalna konstanta, kao što ni Zemljino magnetno polje nije uvek iste jačine.
Prije otprilike 40.000 godina magnetni polovi su krenuli da zamjene mesta, ali su se ipak vratili na staru poziciju. Američka svemirska agencija NASA napravila je detaljnu ilustraciju koja prikazuje ogromne poremećaje koji su nastali tokom tog neuspjelog preokreta.
Ne znamo mnogo o posljedicama koje će takav preokret izazvati, osim da će nam igla na kompasu pokazati da je sjever jug, a jug sjever. Nova istraživanja pokušavaju da osvjetle geofizičke promjene koje će nastati ukoliko dođe do obrtanja polova.
Detaljan uvid u mehanizam preokreta polova
Studija koju su uradili naučnici iz Japanskog nacionalnog instituta za polarna istraživanja otkriva da je magnetno polje postalo nestabilno najmanje 10.000 godina pre nego što se odigrala poslednja promena, a da je za cio preokret trebalo najmanje 20.000 godina.
Pomjeranje polova se događa postepeno već decenijama. Sjeverni pol se poslednjih godina pomjera u prosjeku za 64 kilometra godišnje.
Iako ovo predstavlja značajno ubrzanje u odnosu na početak 20. vijeka kada se pomjeranje odvijalo u prosjeku za 16 kilometara godišnje, naučnici tvrde da nema razloga za brigu.
Istraživački tim je ove zaključke izneo posle obimnog prikupljanja uzoraka i paleo i magnetnih analiza stijena.
Jedan od učesnika ovog istraživačkog projekta, Ijuki Haneda, navodi: „Naši podaci su jedni od najdetaljnijih paleomagnetnih zapisa iz perioda geomagnetnog preokreta, i nude detaljan uvid u mehanizam tog preokreta“.
Naučnici sada planiraju da otkriju kako je ovaj geomagnetni preokret uticao na planktone i biljke tako što će proučiti morske mikrofosile i uzorke polena koje su prikupili. Ali, izgleda da posljednje obrtanje polova uopšte nije imalo tako katastrofalne posljedice po živa bića, kako se u početku strahovalo. Takođe, uzorci leda pokazuju da zamjena polova nije dovela do promjena u Zemljinoj rotaciji ili osi, što bi izazvalo drastične klimatske promene.
(Sputnik news)
