Nebojša Đurić, viši asistent matematike na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci, riješio je matematički problem star više od 40 godina, koji su godinama pokušavali riješiti mnogo poznatiji matematičari širom svijeta.
„Nakon što sam radio na problemu više od dvije godine, saznanje da je potvrđena moja teorija mi je donijelo toliko sreće i adrenalina da nisam mogao da spavam dva dana“, priča za „Nezavisne“ ovaj tridesetjednogodišnji mladi matematičar koji je rodom iz mjesta Blatnica, kod Teslića.
Priča da uprkos puno obaveza koje ima i na fakultetu, ali i privatno, pandemija virusa korona mu je omogućila da se potpuno posveti ovom problemu.
„Svoj zadatak sam prije nekoliko mjeseci poslao Vjačeslavu Jurku, ruskom matematičaru koji ima najbolje reference iz matematike na svijetu, i on je rekao da se ne može riješiti ovaj problem. Tek tada sam dobio dodatnu motivaciju da nastavim s radom i ovo uspješno završim“, kaže Đurić.
Najbolji matematičari svijeta su pokušali dati odgovor na otvoreno pitanje „Da li postoji jedinstveno rješenje inverznog problema Šturm-Liuvilovog tipa sa kašnjenjem na intervalu od π/3 do 2π/5 u opštem slučaju“. Mnogi od njih su svoja naučna istraživanja bazirali na pretpostavci da jedinstveno rješenje postoji, dok je Đurić kontraprimjerom dao negativan odgovor.
„Ova teorija mi je inače u doktorskoj disertaciji, ali nisam mogao očekivati da ću uspjeti riješiti ovaj kompleksni problem. Treća sam godina doktorskih studija i nadam se da sam potvrđivanjem ove teorije pri kraju“, ističe Đurić.
Rad je objavio u časopisu „Applied Mathematics Letters“ zajedno sa ruskim matematičarem Sergejom Buterinom, koji je podržao ideju kontraprimjera.
Inverzni problemi diferencijalnih operatora imaju značajnu primjenu u astrofizici, aerodinamici i biofizici.
„Ovo mi je tek drugi rad na SCI listi iz ove oblasti. Trenutno još nemam dovoljno iskustva da napišem rad svjetskog nivoa i zbog toga sam ovo poslao Sergeju Buterinu, koji je veliko ime u svjetskoj matematici, koji me podržao, ali sve sam uradio sam“, pojašnjava Đurić.
Prema njegovim riječima, ovaj rezultat je veoma važan, ne samo za njega lično i Univerzitet u Banjaluci, već i za buduće generacije matematičara koji stasavaju u Republici Srpskoj.
„Nadamo se da ćemo oformiti jedan jako dobar tim matematičara u RS koji će da igra na svjetskom nivou, jer se ovim otvorilo puno prostora za rješavanje problema i postizanje novih rezultata“, naveo je Đurić.
Ističe da je ljubav prema matematici dobio najviše zahvaljujući tome što od malih nogu igra šah, u kome je osvajao mnogobrojne nagrade, jer su šah i matematika povezani.
„Dok je trajala procedura u vezi s prihvatanjem ovog mog rada, nastavio sam da radim na sljedećem problemu, koji će, nadam se, takođe biti vrhunski rezultat u oblasti matematike na svjetskom nivou. Smatram da je ovo tek početak moje naučne karijere koju sam oduvijek priželjkivao“, kaže Đurić.
Zahvalio je prvenstveno Goranu Trbiću, dekanu PMF-a, koji ga je oslobodio plaćanja doktorskih studija, koji su veoma skupi, kako bi mogao nastaviti svoju ljubav prema matematici.
„Ovo je samo podstrek za dalji rad. Mora se priznati da Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i Univerzitet u Banjaluci pokazuju iskrenu želju da pomognu nauci kroz nagrađivanje naučnih radova. U četvrtak sam dobio nagradu UNIBL za rad koji sam objavio prošle godine na SCI listi“, istakao je Đurić.
Šta je SCI lista?
„Science Citation Index“ (SCI) je lista časopisa koji imaju impakt faktor (faktor uticajnosti) i zapravo je zbir više pojedinačnih CSI lista po naučnim disciplinama, koje svake godine priprema i objavljuje kompanija „Tomson Rojters“.
