Zagađenje plastikom ostaje ozbiljan ekološki problem, jer mikroplastika infiltrira zrak, hranu i izvore vode. Dok svijet bori sa razornim uticajem plastičnog otpada, naučnici intenziviraju napore u pronalaženju učinkovitih rješenja. Nedavni napredak pokazuje da određene bakterije koje se nalaze u otpadnim vodama mogu razgraditi polietilen tereftalat (PET), plastiku koja se široko koristi u ambalaži i tekstilu. Ovo otkriće pruža novu nadu za smanjenje otpada od PET plastike i njenog štetnog uticaja na vodene ekosisteme.
Šta je PET plastika i zašto je štetna?
Polietilen tereftalat (PET) je uobičajena plastika koja se koristi u ambalaži, bocama i tekstilu. Njena otpornost na prirodnu razgradnju dovela je do njenog nakupljanja u okolišu, što doprinosi zagađenju mikroplastikom u okeanima, rijekama i jezerima. Kako PET razgrađuje u manje čestice, prijeti morskom životu i ulazi u prehrambeni lanac, što na kraju utiče na ljudsko zdravlje. S obzirom na to da se globalna kriza sa plastičnim otpadom pogoršava, potraga za načinima razgradnje PET plastike i smanjenja zagađenja mikroplastikom postala je sve hitnija.
Bakterije u otpadnim vodama koje razgrađuju PET plastiku Tim naučnika napravio je uzbudljivo otkriće: određene bakterije u otpadnim vodama imaju sposobnost razgradnje PET plastike. Ovaj napredak bi mogao pružiti održivo rješenje za borbu protiv zagađenja plastikom. Istraživanje, objavljeno u časopisu Environmental Science and Technology, ističe ulogu bakterija roda Comamonas u razgradnji PET plastike. Ove bakterije, koje se često nalaze u otpadnim vodama, prethodno su bile poznate po tome što rastu na plastici u vodenim sredinama.
Kako bakterije Comamonas razgrađuju PET plastiku?
Dr. Ludmila Aristilde, ekološki biokemičar sa Univerziteta Northwestern, predvodila je istraživanje kako bi utvrdila da li bakterije Comamonas mogu koristiti plastiku kao izvor energije. Njihova otkrića pokazala su da Comamonas testosteroni, vrsta bakterija roda Comamonas, može razgraditi PET, pri čemu se u vodu otpuštaju nano-čestice plastike. Ovo otkriće je značajno jer sugeriše da bi ove bakterije mogle biti iskorišćene za razgradnju PET plastike u prirodnim okruženjima, čime bi se potencijalno smanjio njen štetan uticaj.
Proces razgradnje PET plastike u laboratoriji
U kontrolisanim laboratorijskim eksperimentima, istraživači su izložili PET plastiku C. testosteroni tokom jednog mjeseca. Slikama dobijenim skenirajućim elektronskim mikroskopom pokazano je da su bakterije značajno izmijenile površinu plastike, uzrokujući oslobađanje nanočestica plastike. Dodatna genetska analiza identifikovala je enzim odgovoran za razgradnju PET plastike. Kada su bakterije kojima nedostaje ovaj enzim genetski modificirane, nisu bile u mogućnosti da razgrade plastiku. S druge strane, bakterije koje nisu konzumirale plastiku, a imale su ovaj gen, mogle su efikasno da probavljaju PET.
Izazovi i optimizam za budućnost razgradnje plastike
Iako otkriće bakterija koje razgrađuju PET plastiku daje nadu, postoje i izazovi koje treba prevazići prije nego što se ovo rješenje primijeni na globalnom nivou. Dr. Ren Wei, biokemičar sa Univerziteta Greifswald, izrazio je zabrinutost da je trenutni proces razgradnje previše spor da bi značajno uticao na globalno zagađenje plastikom. Međutim, drugi stručnjaci poput dr. Jaya Melliesa, mikrobiologa sa Reed College, vjeruju da ovo otkriće ima veliki potencijal i naglašavaju važnost istraživanja svih mogućih rješenja za zagađenje plastikom.
Dr. Viktor Gambarini, mikrobiolog sa Univerziteta u Aucklandu, podržava ovu ideju, smatrajući da bi buduća istraživanja trebalo da se fokusiraju na identifikovanje ili inženjering enzima koji mogu efikasnije razgraditi PET. Naučnici sada rade na unapređenju aktivnosti ovog enzima, nadajući se da će razgradnja plastike pomoću mikroba postati praktično i skalabilno rješenje za globalnu krizu plastičnog otpada.
Budućnost razgradnje PET plastike i rješenja za zagađenje plastikom
Sa sve većim prijetnjama od zagađenja mikroplastikom, otkriće bakterija koje mogu razgraditi PET plastiku nudi nadu za smanjenje plastičnog otpada u okolišu. Iako je potrebno više istraživanja kako bi se poboljšala efikasnost ovog procesa razgradnje, ovo otkriće otvara put za nova, inovativna rješenja za zagađenje plastikom. Ako bude uspješno, mikrobiološka razgradnja plastike mogla bi imati ključnu ulogu u smanjenju uticaja plastičnog otpada na naš planet i ekosisteme.
Zaključak: Nova nada u borbi protiv zagađenja plastikom Identifikacija bakterija koje razgrađuju PET plastiku u otpadnim vodama predstavlja značajan korak naprijed u rješavanju problema zagađenja plastikom. Kako istraživanja nastavljaju, raste optimizam da bi ovo otkriće moglo dovesti do praktičnih rješenja za globalnu krizu plastičnog otpada. Fokusiranjem na poboljšanje sposobnosti mikroba da razgrade plastiku, naučnici se nadaju da će smanjiti količinu PET plastike koja ulazi u naše vodene tokove i na kraju poboljšati zdravlje našeg planeta.
