Unutar Mliječnog puta do sada je otkriveno oko 1.000 svjetlećih kosmičkih niti, a interesantno je da su poređane u pravilnim razmacima, poput žica na harfi
Naučnici decenijama pokušavaju da pruže osnovne odgovore na pojavu kosmičkih niti unutar Mliječnog puta, čija dužina nerijetko dostiže i 150 svjetlosnih godina.
Pošto su uz pomoć radio-talasa uspjeli da otkriju te namagnetisane svjetleće filamente i u dugim galaksijama, mišljenja su da će im one pružiti ključne odgovore za razrješenje još jedne kosmičke tajne.
Astrofizičar Farhad Jusuf-Zade sa američkog Univerziteta Nortvestern je početkom 80-ih godina prošlog vijeka, prvi put zabilježio ovu pojavu i od tada on i njegove kolege neumorno rade na tome da otkriju šta stoji iza njihovog nastanka.
Prema njegovom mišljenju, moguća su dva objašnjenja — da nastaju interakcijom vjetrova i velikih oblaka prašine ili da na njih možda utiču turbulencije unutar slabih magnetnih polja, navodi „Science Alert“.
Mliječni put i kosmičke niti
Unutar Mliječnog puta do sada je otkriveno oko 1.000 svjetlećih niti, a interesantno je da su poređane u pravilnim razmacima, poput žica na harfi. Izučavanjem njihovih svojstava otkriveno je da sadrže elektrone koji se okreću u magnetnom polju brzinom sličnom brzini svetlosti.
Ipak, ovo nije bilo dovoljno da se otkrije zašto se nalaze i kako nastaju u galaktičkim središtima.
Zato postoji pretpostavka da će novootkrivene niti izvan Mliječnog puta — koje se razlikuju se od onih u našoj galaksiji na nekoliko načina — pružiti određene odgovore. Naime, uočeno je da su one povezane sa mlaznicama i režnjevima radiogalaksija, tj. ogromnim strukturama koje izbijaju iz galaktičkih središta. Odatle se pružaju do oba kraja galaktičkih ravni, što sugeriše da su neuporedivo veće od onih koje se nalaze u središtu naše galaksije.
„Neke niti su jako dugačke, i to oko četiri ili pet puta duže od cijele naše galaksije. Ono što začuđuje je da se njihovi elektroni drže zajedno na tako velikim udaljenostima. Kada bi elektron putovao brzinom svjetlosti duž cijele niti, trebalo bi mu 700.000 godina da pređe put“, tvrdi Jusuf-Zade.
Njihova druga značajna karakteristika je da su one starije od kosmičkih niti iz naše galaksije, kao i da su njihova magnetna polja dosta slabija. Ipak, kako naučnici tvrde, postoje i sličnosti — na isti način prenose kosmičke zrake, zbog čega vjeruju da funkcionišu na slične načine.
„Ove niti izvan naše galaksije su vrlo stare, gotovo da pripadaju drugoj eri univerzuma. S druge strane, one ukazuju na to da najvjerovatnije imaju zajedničko porijeklo koje je odgovorno za formiranje obe vrste“, kazao je Jusuf-Zade, prenela je „Nacionalna geografija“.
