Naučnici upozoravaju na mogućnost velike vulkanske erupcije tokom ovog vijeka, koja bi mogla izazvati globalne klimatske promjene i potencijalno mini-ledeno doba. Nažalost, čovječanstvo nije adekvatno pripremljeno za ovakav događaj, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

 

Kako vulkanske erupcije utiču na klimu?

 

Prema istraživanjima, erupcija poput one s planine Tambora u Indoneziji 1815. godine može dovesti do „klimatskog haosa“. Ta erupcija izbacila je 38.624 kubnih kilometara gasova, prašine i kamenja u atmosferu, što je uzrokovalo globalni pad temperatura. Posljedica je bila „godina bez ljeta“, koja je rezultirala nestašicama hrane, pandemijama i brojnim smrtima.

Danas bi efekti slične erupcije mogli biti još izraženiji zbog promjena u atmosferi uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Geološki naučnik dr Majkl Rampino upozorava da bi moderni svijet, zbog svoje međusobne povezanosti i oslanjanja na fosilna goriva, bio još ranjiviji.

 

Globalno zagrijavanje i vulkanizam

 

Ironično, efekti globalnog zagrijavanja mogu dodatno pogoršati posljedice vulkanskih erupcija. Toplija atmosfera omogućava brže širenje sumpor-dioksida, stvarajući sulfatne aerosole koji reflektuju sunčevu svjetlost. Ovaj proces može značajno sniziti globalnu temperaturu. Prema istraživanju dr Tomasa Obrija i dr Anje Šmit, u scenarijima intenzivnog globalnog zagrijavanja, aerosoli bi mogli ukloniti 30% više solarne energije, pojačavajući hlađenje površine.

 

Istorijske paralele i mogućnosti

 

Podaci iz prošlih erupcija, poput Tambore 1815. i događaja Samala iz 1257. godine, pokazuju da vulkanske erupcije mogu trajno promijeniti klimu. Iako savremeni sateliti nude preciznije mjerenje sumpor-dioksida, naučnici i dalje ne mogu tačno predvidjeti kada će doći do sljedeće velike erupcije.

Dr Markus Štofel s Univerziteta u Ženevi ističe da stariji vulkani ostaju slabo istraženi, što otežava stvaranje preciznih modela njihovog uticaja.

 

Pripreme za buduće katastrofe

 

Kako bi se pripremili za potencijalne katastrofe, istraživači koriste podatke iz leda i godova drveća kako bi rekonstruisali atmosferske promjene uzrokovane erupcijama. Naučnici takođe rade na mapiranju vulkana osjetljivih na klimatske promjene, uključujući one na Islandu, u Čileu i Indoneziji.

Dr Tomas Obri naglašava da topljenje glečera i ekstremne padavine, podstaknute klimatskim promjenama, povećavaju rizik od erupcija. Studija iz 2022. pokazala je da bi 716 vulkana širom svijeta moglo biti aktivirano uslijed ovih faktora.

 

Pripremimo se za neizvjesno

 

Dok je prirodu vulkanskih erupcija teško predvidjeti, jasno je da njihovi efekti mogu biti razorni. Od planova za evakuaciju do globalnih zaliha hrane, hitno je potrebno djelovati kako bi se smanjile posljedice budućih vulkanskih katastrofa.

Pratite najnovije vijesti i istraživanja o vulkanizmu kako biste bili informisani i spremni.