Indijski astronomi otkrili su masivnu galaksiju koja zapanjujuće podsjeća na našu Mliječnu stazu, a postojala je prije čak 12 milijardi godina, u periodu kada je svemir tek nastajao. Otkriće, ostvareno uz pomoć svemirskog teleskopa James Webb, dovodi u pitanje dosadašnje predstave o tome kako su se galaksije formirale u najranijim fazama nakon Velikog praska, piše BBC.

 

Iznenađujući trag u dubinama svemira

 

Istraživači Rashi Jain i Yogesh Wadadekar proučavali su rani svemir kada su uočili, kako kažu, „potpuno formiranu spiralnu galaksiju — masivan, prekrasno strukturiran kosmički točak“. Njihovi rezultati objavljeni su u novembru u uglednom evropskom časopisu Astronomy and Astrophysics.

„Galaksija izgleda izvanredno slično našoj Mliječnoj stazi, iako je postojala kada je svemir bio star tek oko 10 odsto svoje današnje starosti“, izjavio je profesor Wadadekar. Nova galaksija dobila je ime Alaknanda, po istoimenoj himalajskoj rijeci.

Galaksiju je prva primijetila doktorantkinja Rashi Jain iz Nacionalnog centra za radioastronomiju Instituta Tata (NCRA-TIFR). Opisala je da je bila „izuzetno uzbuđena“ kada je u podacima teleskopa James Webb, koje je sistematski pregledavala, naišla na ovaj neobičan objekat.

„Analizirala sam podatke o 70.000 objekata, a samo je jedan bio spiralna galaksija velikog dizajna, prečnika oko 30.000 svjetlosnih godina“, rekla je. Galaksija ima dva simetrična spiralna kraka koji se pružaju iz centralnog diska, a u njima se vide karakteristične „perle na niti“ — nakupine zvijezda kakve se primjećuju i u savremenim spiralnim galaksijama.

 

Otkriće koje ruši ustaljene kosmičke modele

 

Kada je Jain pokazala otkriće svom mentoru, prva reakcija profesora Wadadekara bila je nevjerica. Prema dosadašnjim saznanjima, period rane kosmičke zore bio je izuzetno turbulentan: galaksije su tada uglavnom bile male, nepravilnog oblika i niske mase.

„Zapanjujuće je kako je tako velika galaksija sa spiralnim krakovima mogla postojati samo 1,5 milijardi godina nakon Velikog praska“, rekao je za BBC. „Za to vrijeme morala je sakupiti masu od 10 milijardi sunčevih masa i pritom formirati veliki disk sa spiralnim krakovima — nevjerovatno brzo po kosmičkim standardima.“

Wadadekar naglašava da je Alaknanda „nešto sasvim drugačije“ od onoga što su astronomi očekivali. „Masivna je poput trećine Mlijječne staze i sadrži oko 10 milijardi zvijezda. Novi zvjezdani sistemi u njoj nastaju 20 do 30 puta brže nego u našoj galaksiji.“

 

Prozor u mladost univerzuma

 

Otkriće se pridružuje rastućem broju dokaza koje donosi svemirski teleskop James Webb, a koji ukazuju na to da je rani svemir bio mnogo zreliji nego što se ranije mislilo. „Pronalazak tako dobro organizovane spiralne galaksije u tako davnom periodu veoma je rijedak, ali upravo takve iznimke tjeraju nas da preispitamo razumijevanje razvoja galaksija“, objašnjava Jain.

Svjetlost iz Alaknande putovala je do nas 12 milijardi godina, pa je vidimo onakvom kakva je bila u dalekoj prošlosti. Na pitanje gdje je galaksija danas i kako se razvila, Wadadekar se našalio: „Kada me pitaju gdje je sada, kažem im da sačekaju još 12 milijardi godina pa će vidjeti.“

Naučnici sada planiraju da zatraže dodatna posmatranja kako bi otkrili kako je galaksija uspjela tako brzo formirati svoje spiralne krakove. Kako kažu, odgovori koji leže u najdubljoj prošlosti ključni su za razumijevanje naše sadašnjosti i budućnosti.

(Izvor: index.hr)