Tim inženjera sa Univerziteta Masačusets razvio je prve vještačke neurone koji gotovo u potpunosti imitiraju električne funkcije pravih, bioloških neurona. Ovaj napredak nadovezuje se na prethodna istraživanja u kojima su koristili proteinske nanoniti dobijene od bakterija koje proizvode električnu energiju. Inovacija bi mogla da dovede do razvoja računara zasnovanih na biološkim principima, sposobnih da se povežu direktno sa živim ćelijama u ljudskom tijelu.
Mozak je i dalje najefikasniji „računar“
Prema riječima Shuaia Fua, glavnog autora studije objavljene u časopisu Nature Communications, ljudski mozak obradi ogromne količine podataka uz minimalnu potrošnju energije. Na primjer, dok za generisanje priče ljudskom mozgu treba svega 20 vati, veliki jezički modeli (LLM) poput ChatGPT-a troše i preko megavata za isti zadatak.
Efikasniji od prethodnih vještačkih neurona
Kako ističe Jun Yao, viši autor rada, novi vještački neuroni predstavljaju ogroman pomak u odnosu na ranija rješenja.
Prethodne verzije zahtijevale su 100 puta više energije i 10 puta viši napon da bi postigle funkcionalnost, dok novorazvijeni neuroni rade na samo 0,1 volta, baš kao ljudsko tijelo.
Budućnost: Računari povezani sa mozgom
Očekuje se da će ovi neuroni značajno unaprijediti efikasnost elektronskih uređaja. Računari opremljeni ovom tehnologijom mogli bi se direktno povezivati sa ljudskim mozgom, bez potrebe za dodatnim pojačavanjem signala. Naučnici predviđaju i razvoj bio-filmova pokretanih ljudskim znojem, koji bi mogli prepoznavati bolesti putem bioloških signala poput mirisa.
