Zamislite da su tragovi davnog života na Marsu još uvijek tamo — skriveni duboko u ledu, netaknuti milionima godina. Upravo to sada sugerišu novi eksperimenti koje su sproveli naučnici iz NASA-inog centra Goddard i Univerziteta Penn State.

U laboratoriji su istraživači pokušali da oponašaju marsovske uslove: niske temperature, suvu atmosferu i stalno kosmičko zračenje. U te simulacije ubacili su aminokiseline iz poznate bakterije E. coli — osnovne gradivne elemente života. Rezultati su bili iznenađujući: u čistom ledu, više od 10% aminokiselina preživjelo bi čak 50 miliona godina! Kada su iste supstance bile pomiješane sa marsovskim „blatom“ — stijenama i glinom — propadale su deset puta brže.

„Ako postoji bilo kakav oblik bakterija blizu površine Marsa, mogli bismo ih otkriti budućim misijama,“ objašnjava Kris Haus sa Penn Statea. On naglašava da je marsovski led relativno mlad — većinom star manje od dva miliona godina — pa bi eventualni tragovi života mogli biti odlično očuvani.

Ova otkrića mijenjaju i način na koji naučnici planiraju misije: umjesto da buše stijene i tlo, možda bi trebalo da se fokusiraju na čiste slojeve leda ili permafrost, gdje bi „dokazi života“ imali najveće šanse da prežive.

Zanimljivo je da ovo istraživanje ne važi samo za Mars. Slični uslovi postoje i na ledenim mjesecima poput Jupiterove Evrope i Saturnovog Enceladusa. Tamo su temperature još niže, što znači da bi organski materijal mogao trajati još duže. To daje dodatni smisao NASA-inoj misiji Europa Clipper, koja će oko 2030. proučavati ledenu površinu i podzemne okeane Evrope u potrazi za znakovima života.

Led na Marsu je prvi put otkrila misija Phoenix još 2008. godine. Ipak, većina tog leda nalazi se ispod površine, pa će budući roboti morati da kopaju dublje — lopatama ili bušilicama — kako bi došli do tih zamrznutih tragova prošlosti.

Ako se ispostavi da led zaista čuva organske ostatke, mogli bismo biti korak bliže odgovoru na jedno od najvećih pitanja u nauci: da li je život ikada postojao — ili možda još uvijek postoji — na Marsu?