Istraživači sa Univerziteta Stanford otkrili su revolucionarni moždani implantat koji je pokazao izuzetan uspjeh u vraćanju funkcionalnosti osobama s povredama glave. Implantat, zasnovan na dubokoj stimulaciji mozga, fokusira se na povećanje aktivnosti u područjima mozga odgovornim za svijest, učenje, pamćenje, razmišljanje i rješavanje problema.
U ispitivanju koje je uključivalo pet učesnika koji su pretrpjeli ozljede mozga, zabilježena su značajna poboljšanja u koncentraciji, sposobnosti čitanja, zadržavanju pamćenja, vozačkim vještinama i ukupnom svakodnevnom funkcionisanju nakon ugradnje implantata.
Uspjeh terapije bio je toliko uvjerljiv da su se istraživači suočili s izazovima pri zaključivanju završne faze studije, koja je uključivala isključivanje uređaja za tri nasumično odabrana učesnika. Dva pacijenta su žestoko odbila da isključe implantat, naglašavajući opipljive prednosti koje su iskusili.
Jedna učesnica, Gina Arata, koja je zadobila povredu mozga u saobraćajnoj nesreći 2001. godine, opisala je transformativni uticaj implantata, ističući poboljšanja u pamćenju, koordinaciji i emocionalnoj regulaciji.
Svi učesnici ispitivanja izašli su iz kome, a pretpostavlja se da su im moždani sistemi očuvani, ali ne funkcionišu optimalno. Implantat je imao za cilj da precizno stimuliše određena područja mozga, u suštini „paleći lampice“ u regijama gdje su nervni putevi bili netaknuti, ali smanjeni.
Dr Jaimie Henderson, profesor neurohirurgije, objasnio je koncept, rekavši: „Kao da su svjetla bila prigušena, a jednostavno nije bilo dovoljno struje da ih ponovo uključi.“ Virtuelni modeli mozga svakog učesnika vodili su proces implantacije, omogućavajući prilagođenu stimulaciju na različitim lokacijama.
Nakon 90-dnevnog perioda tretmana sa implantom aktiviranim 12 sati dnevno, učesnici su pokazali prosječno poboljšanje od 32% u brzini mentalne obrade. Implantat je omogućio pojedincima da nastave sa aktivnostima koje su im ranije bile izazovne, kao što su čitanje, gledanje televizije, igranje video igrica i ispunjavanje domaćih zadataka.
Istraživači ove rezultate smatraju „pionirskim trenutkom“, naglašavajući potencijal da implantat postane terapeutska intervencija za osobe s ozljedama mozga. Objavljena u časopisu Nature Medicine, studija predstavlja značajan korak naprijed u unapređenju tehnologije neurostimulacije za kognitivnu rehabilitaciju.
(IT mixer)