Ako ste ljubitelj Deus-Ex franšize kompjuterskih igara, ovo će vam biti nešto kao deja-vu, a ako niste, onda bi vam novo upozorenje naučnika oko potencijalne opasnosti komercijalne eksploatacije čovjekovih najdubljih misli putem tehnologije spajanja mozga sa kompjuterom, moglo stvoriti osjećaj nelagodnosti
Naučnici s londonskog Imperial Collegea upozoravaju na „sumornu panoramu“ vezanu za komercijalnu upotrebu interfejsa između računara i mozga, i ako se upotreba te tehnologije ne reguliše, tvrde, ona bi mogla kompanijama da omogući prikupljanje i eksploatacije naših najdubljih misli.
Nekoliko Big Tech kompanija, uključujući Facebook, Microsoft i Neuralink, finansirali su projekte koji istražuju korišćenje mozak-kompjuter interfejsa (BCI) kako bi napravili kartu neuronskih veza u mozgu. Agencije američke vlade proučavaju moguće aplikacije te tehnologije.
U novoj studiji koja je objavljena u naučnom časopisu APL Bioengineering, naučnici sa spomenutog londonskog univerziteta napravili su analizu istraživanja BCI tehnologije. Nisu ništa dobro zaključili, jer su alarmirani potencijalnom komercijalnom eksploatacijom naših najdubljih misli i osjećaja, a isto tako upozoravaju na novu svjetsku podjelu vezanu za pristup BCI tehnologiji.
Koautor studije Roberto Portillo-Lara opisao je mogućnost pristupa korporacija očitanju podataka dobijenih BCI tehnologijom „posebno zabrinjavajućom“, obzirom da se neuronski podaci često smatraju najintimnijim informacijama bilo kojeg čovjeka.
Naučnici tvrde da će BCI sistemi bazirani na EEG-u (elektroencefalografija, neinvazivni postupak koji se koristi za otkrivanje moždanih poremećaja u bolnicama) duboko transformisati zdravstvenu industriju, zabavnu industriju, bezbjednosnu industriju, obrazovanje i marketinšku industriju u skoroj budućnosti.
Isto tako Portillo-Lara upozorava da dobijeni podaci mogu kompanijama dati neviđen uvid u najdublje namjere, preferencije i osjećaje svakog pojedinca.
Govorna neuroproteza
Jedan od najnovijih primjera slične tehnologije jest projekat „govorne neuroproteze“ kojeg finansira Facebook i koji koristi elektrode usađene u mozak nijemog i paraliziranog korisnika kako bi kompjuterski modeli mogli da otkriju šta namjerava da govori i to da pretvori u riječi.
Protekle godine Elon Musk i njegova kompanija Neuralink demonstrirali su sličnu tehnologiju tako što su usadili čip u mozak svinje, da bi proučili neuronske veze u mozgu te domaće životinje. Cilj te tehnologije je da se vremenom određeni uređaj usadi u ljudski mozak, kako bi korisnici mogli da dijele sjećanja te telepatski prizovu svoj Teslin automobil.
I američka vojska proučava tu tehnologiju, preko DARPA-e i naravno s ciljem stvaranja supervojnika koji mogu kontrolisati dronove brzinom misli.
Naučnici upozoravaju da bi sve to moglo dovesti do novog svijeta, podijeljenog između prirodnih i proširenih ljudi. U uvodu teksta spomenuli smo poznatu franšizu kompjuterskih igara Deus-Ex, jer se ona bavi upravo ovom tematikom te je čak i naziv jednog od njezinih nastavaka „Podijeljeno čovječanstvo“.
Koautor studije Rylie Green ističe da vlasti i regulatorna tijela moraju riješiti dilemu oko komercijalizacije te tehnologije kako bi se izbjegao spomenuti crni scenario.
Autori studije upozoravaju da bismo trebali izvući pouke iz komercijalizacije i globalnog uticaja inovacija poput interneta i smartfon uređaja. Ti primjeri pokazali su nužnost uvođenja strožijih zakona, a strogi zakoni obezbjedili bi da se MRS tehnologija koristi na bezbjedan i etičan način.
Naučnici preporučuju da bi trebalo omogućiti da se ta tehnologija može dijeliti i da mora imati jednostavan pristup kako bi se spriječile daljnje širenje socioekonomskih nejednakosti.
(RT)
