Vještačka inteligencija bi uskoro mogla preteći ljudsku!?

Hinton je britansko-kanadski kognitivni psiholog i kompjuterski naučnik, poznat po svom radu u oblasti vještačke inteligencije, posebno u neuronskim mrežama i dubokom učenju, još od 1980-ih godina.

Njegovo istraživanje pokrenulo je ključne tehnologije u kompjuterskom vidu, prepoznavanju govora i još mnogo čemu. On je nedavno izrazio etičku zabrinutost zbog suviše brzog napretka vještačke inteligencije i njenih rizika po privatnost, poslove i kontrolu.

U intervjuu za američku emisiju „60 minuta“, na pitanje da li čovječanstvo zna šta radi, kada je u pitanju vještačka inteligencija, Hinton je rekao:

„Ne. Mislim da ulazimo u period kada prvi put ikada postoji nešto što je inteligentnije od nas“.

Vi vjerujete da nas vještačka inteligencija razume, pitao ga je novinar.

„Da“, odgovorio je jedan od tvoraca AI.

Vi vjerujete da su roboti inteligentni?

„Da“.

Da li mislite da ovi sistemi stvaraju sopstveno iskustvo i da mogu da donose odluke na osnovu svog iskustva na isti način kao što to čine i ljudi?

„Da“.

Da li su svjesni?

„Mislim da trenutno nemaju mnogo samosvjesti, tako da u tom smislu – još ne“.

Vjerujete li da će AI postati svjesna sebe?

„O, da! Mislim da će steći svijest sa vremenom”.

I tako će ljudska bića biti druga po inteligenciji na ovoj planeti, zaključio je novinar.

„Da. Ali čim postane suviše komplikovano, nećemo više znati šta se dešava u njihovim mozgovima“.

Mislite da nećemo znati kako vještačka inteligencija funkcioniše? Pa mi smo je napravili! Dizajnirali su je ljudi.

„Ne, nismo. Mi smo dizajnirali algoritam za učenje. Ali to je kao da smo dizajnirali princip evolucije…Kada ovaj algoritam za učenje dođe u interakciju sa podacima, stvara komplikovane neurološke mreže koje su dobre za obavljanje nekih stvari. Mi, međutim, ne razumijemo tačno kako oni rade te stvari. Tako da je jedan od načina na koji ovi sistemi mogu da izmaknu kontroli taj što će sami napisati svoj vlastiti kod. A to je nešto oko čega treba ozbiljno da se zabrinemo“, rekao je jedan od tvoraca vještačke inteligencije, prenosi Politika.

Hinton, rođen u Londonu 1947. godine, odrastao je sa fascinacijom da razumije kako mozak funkcioniše. Ova radoznalost ga je navela da istraži oblast vještačkih neuronskih mreža. Osamdesetih godina prošlog vijeka, kada je svijet bio u velikoj mjeri skeptičan prema neuronskim mrežama, Hinton je vidio njihov potencijal. Vjerovao je da ove mreže, napravljene po uzoru na ljudski mozak, mogu da naprave revoluciju u načinu na koji mašine uče i obrađuju informacije.

Hintonov put nije prošao bez prepreka. On je bio jedan od rijetkih glasova koji su se zalagali za potencijal neuronskih mreža.

Na prelazu vijeka došlo je do oživljavanja interesovanja za vještačku inteligenciju, a Hintonov rad je počeo da dobija priznanje koje zaslužuje. Njegovo istraživanje je postavilo temelje za duboko učenje, tehniku koja uključuje obuku neuronskih mreža sa velikim količinama podataka za obavljanje složenih zadataka. Ovaj pristup je bio fundamentalan u omogućavanju vještačkoj inteligenciji da postigne izuzetne podvige, od savladavanja igara kao što je Go do napretka u vožnji u autonomnim vozilima.

Razmišljajući o budućnosti vještačke inteligencije i njenih mogućnosti, Hinton je svojevremeno rekao:

„Ne vidim nikakvu granicu. U principu, mislim da neuronske mreže mogu da urade sve što može i malo dijete“.

Danas je doprinos Džefrija Hintona vještačkoj inteligenciji temelj za mnoge tehnologije koje svakodnevno koristimo. Od prepoznavanja glasa na pametnim telefonima do preporuka u servisima za strimovanje, njegov rad je uticao na širok spektar AI aplikacija. On ne samo da je pomjerio granice onoga što vještačka inteligencija može da postigne, već je i inspirisao generacije istraživača da istraže neiskorišćene potencijale neuronskih mreža. Izgleda da je sada promijenio mišljenje.