Zaboravljanje misli je česta pojava, bilo da je u pitanju ulazak u sobu i zaboravljanje razloga zašto smo tu, ili započinjanje razgovora i gubljenje toka misli. Ova svakodnevna pojava usko je povezana sa načinom na koji naš mozak obrađuje informacije i ograničenjima radne memorije.
Kako funkcioniše pamćenje: Dugoročna naspram radne memorije
Da bismo bolje razumjeli zašto zaboravljamo, potrebno je objasniti kako funkcioniše pamćenje. Prema riječima Susanne Jaeggi, profesorke psihologije na Univerzitetu Northeastern, pamćenje se sastoji od više komponenti, a dvije glavne su dugoročno pamćenje i radna memorija.
- Dugoročno pamćenje čuva naše iskustva, vještine i znanja na duži period.
- Radna memorija, s druge strane, privremeno zadržava misli i omogućava nam da obrađujemo informacije u stvarnom vremenu.
Ograničenja radne memorije
Earl K. Miller, profesor neurologije na MIT-u, poredi radnu memoriju sa skicama na kojima se nalaze naše svjesne misli. Međutim, ona je veoma ograničena—radna memorija može da zadrži samo četiri do sedam jedinica informacija istovremeno.
Naš mozak neprestano prelazi sa jedne misli na drugu, a taj proces omogućava da pojedine misli lako izmaknu iz pamćenja. Ovo je ključni razlog zašto zaboravljamo.
Zašto zaboravljamo? Multitasking i pažnja
Jedan od glavnih razloga zašto doživljavamo gubitak pamćenja jeste činjenica da radna memorija nije dizajnirana za multitasking. Kada pokušava da balansira više ideja, lako može da izgubi neku ako naša pažnja ode u drugom smjeru. Miller navodi da je ovo još izraženije kada smo umorni ili pod uticajem alkohola. Osim toga, godine utiču na efikasnost funkcije radne memorije, koja je najproduktivnija u dvadesetim godinama, a zatim opada.
Kako da povratimo zaboravljene misli: tehnike za prisjećanje
Ako ste se ikad zapitali kako da se prisjetite nečega što ste zaboravili, postoji jednostavan trik: rekreirajte okruženje u kojem je misao nastala. Jaeggi predlaže da se vratite na mjesto ili pratite svoje korake, što će vašem mozgu pružiti kontekst koji je potreban da biste se prisjetili izgubljenih misli.
Okolinski signali igraju značajnu ulogu u pokretanju procesa prisjećanja, što vam može pomoći da prevaziđete trenutke zaboravnosti.
Kako poboljšati pamćenje i izbjeći zaboravnost
Razumijevanje kako funkcioniše radna memorija može nam pomoći da prepoznamo njene granice i preduzmemo korake kako bismo izbjegli nepotrebni gubitak pamćenja. Svjesnost o izazovima s kojima se suočava radna memorija, posebno u vezi sa multitaskingom, može smanjiti šanse za zaboravljanje važnih misli. Jednostavne tehnike, poput vraćanja u okruženje i smanjenja ometanja, mogu značajno poboljšati našu sposobnost da zadržimo i povratimo informacije.
Uvođenje ovih savjeta za poboljšanje pamćenja u svakodnevni život može dovesti do bolje kognitivne funkcije i manje trenutaka zaboravnosti.
(IT mixer)
