Zemlja se ovog ljeta okreće nešto brže nego inače, što dane čini neznatno kraćim – fenomen koji privlači pažnju naučnika i stručnjaka za precizno mjerenje vremena.

Najkraći dan u 2025. godini zabilježen je 10. jula, kada je rotacija Zemlje trajala 1,36 milisekundi manje od uobičajenih 24 sata, pokazuju podaci Međunarodne službe za rotaciju Zemlje (IERS) i Američke pomorske opservatorije, prenosi „timeanddate.com“. Još dva izrazito kratka dana očekuju se 22. jula i 5. avgusta, kada će dani biti skraćeni za 1,34, odnosno 1,25 milisekundi.

 

Šta uzrokuje ove promjene?

 

Trajanje dana – vrijeme potrebno da se Zemlja jednom okrene oko svoje ose – u prosjeku iznosi 24 sata, odnosno 86.400 sekundi. Ipak, ta rotacija nikada nije savršeno ujednačena. Na nju utiču:

  • gravitacioni uticaji Mjeseca,

  • sezonske promjene u atmosferi,

  • kretanje Zemljinog tečnog jezgra.

Zbog toga rotacija nekada traje nešto duže, a nekada kraće – ali te razlike se mjere u milisekundama i uglavnom ne utiču na svakodnevni život.

 

Zašto su i milisekunde važne?

 

U svijetu u kojem se tehnologija oslanja na precizno mjerenje vremena, čak i mala odstupanja mogu predstavljati izazov. Računari, sateliti, električne mreže i telekomunikacije zavise od sinhronizacije sa atomskim satovima, uvedenim 1955. godine. Ovi satovi broje oscilacije atoma i daju najpreciznije moguće mjerenje vremena – tzv. UTC (Koordinisano univerzalno vrijeme).

Astronomi koriste satelite za mjerenje položaja Zemlje u odnosu na fiksne zvijezde i tako otkrivaju razlike između atomskog vremena i stvarnog vremena rotacije planete. Najkraći dan otkako postoje atomski satovi zabilježen je 5. jula 2024. godine – bio je 1,66 milisekundi kraći od 24 sata.

 

Mogu li promjene u rotaciji izazvati tehničke probleme?

 

Da. Ove promjene su razlog zašto je 1972. godine uvedena “prestupna sekunda” – dodatak UTC vremenu kako bi se kompenzovalo odstupanje u rotaciji Zemlje. Od tada je dodato ukupno 27 prestupnih sekundi, ali nijedna od 2016. godine – jer se Zemlja okreće sve brže.

Zbog toga naučnici sada razmatraju i mogućnost uklanjanja sekunde iz UTC-a, tj. uvođenje negativne prestupne sekunde – što se nikada do sada nije desilo. Prema geofizičaru Dankanu Agnju, postoji oko 40% šanse da se to dogodi do 2035. godine.

 

Negativna prestupna sekunda: potencijalni tehnički izazov

 

Uvođenje negativne sekunde izaziva zabrinutost u tehnološkoj zajednici. Kako navodi fizičar Džuda Levin iz Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), sistem i dalje ima problema s pravilnom primjenom pozitivnih prestupnih sekundi, koje se koriste već više od 50 godina.

Nikada nije testirana negativna sekunda, pa bi njeno eventualno uvođenje moglo izazvati slične probleme kao “Y2K” – strah od globalnog tehnološkog kolapsa zbog prelaska datuma s 1999. na 2000. godinu.

 

Klimatske promjene usporavaju Zemlju

 

Paradoksalno, globalno zagrijavanje – iako razorno po mnogim aspektima – trenutno djeluje usporavajuće na Zemljinu rotaciju. Kako pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Nature, topljenje ledenih pokrivača na Grenlandu i Antarktiku raspoređuje masu širom okeana, što ima efekat sličan usporavanju klizača koji širi ruke.

Da nije bilo tog efekta, kaže Agnju, negativna prestupna sekunda već bi bila potrebna.

Topljenje leda od 1993. godine odgovorno je za trećinu rasta nivoa mora, prema NASA-inim podacima, a takođe mijenja i osu rotacije Zemlje, tvrdi Benedikt Soja, profesor sa ETH Ciriha. On upozorava da bi do kraja ovog vijeka, u pesimističnom scenariju, efekat klimatskih promjena mogao nadmašiti čak i uticaj Mjeseca na Zemljinu rotaciju.

 

Šta nas čeka?

 

Za sada, stručnjaci ističu da su ove promjene i dalje unutar granica prirodne varijabilnosti. „Možda ćemo za nekoliko godina vidjeti drugačiji trend – možda će se Zemlja opet početi usporavati“, kaže Soja. Ali precizna dugoročna predviđanja i dalje su izuzetno neizvjesna.