Ljekari Medicinskog fakulteta Univerziteta Merilend su u petak prvi put u istoriji u čovjeka transplantirali srce genetski modifikovane svinje.
Radi se o prvoj uspješnoj transplantaciji svinjskog srca u ljudsko biće. Pacijent David Bennett (57) iz Merilenda je danas ujutro bio stabilno.
„Srce ima puls, stvara pritisak, to je njegovo srce“, rekao je ljekar Bartley Griffith, koji je vodio operaciju.
„Radi i izgleda normalno. Oduševljeni smo, ali ne znamo što nas čeka kasnije. Ovakvo nešto nije niko do sada napravio“, dodao je.
Prošlo je kritičnih 48 sati
Na svijetu kronično nedostaje nekih ključnih organa za transplantaciju. Prošle je godine oko 3.817 Amerikanaca imalo transplantaciju srca, što je više nego ikada prije. Ali, potražnja je još uvijek veća nego što ima organa darovatelja. Svakoga dana u SAD umre desetak ljudi koji čekaju zamjenske organe.
Ljekar David Klassen, glavni medicinski službenik Mreže za darivanje organa, kazao je kako je ova operacija veliki pomak u procesu transplantacije. Ali, dodao je kako će još proći neko vrijeme prije nego što se takav postupak bude mogao primijeniti širom svijeta, napominjući da do odbacivanja organa može doći čak i kada se transplantira kompatibilan bubreg ljudskog donora.
Još uvijek nije poznato kakva budućnost čeka Bennetta. Za sada je povezan s uređajem koji ga je održavao na životu prije operacije, ali to nije neobično za primaoca novog srca. Ljekari su čak naveli da bi u utorak mogao biti skinut s aparata.
Naime, medicinsko osoblje pomno prati ima li znakova da njegovo tijelo odbacuje novi organ, a prvih 48 sati, koji su kritični, prošlo je bez incidenata, piše The New York Times, prenosi Index.
„Mogao sam birati između smrti i ove transplantacije. A želim živjeti. Znam da je mala vjerovatnoća da će sve proći dobro, ali to je bio moj jedini izbor“, rekao je Bennett prije operacije.
Genetski modifikovana svinja
Bennett je primio srce od genetski modifikovane svinje koja je prošla 10 modifikacija. Naučnici su joj deaktivovali četiri gena, uključujući i onaj koji kodira molekulu koja uzrokuje odbacivanje organa.
Deaktivovali su i gen rasta kako bi spriječili da srce svinje nastavi s rastom nakon transplantacije.
Stručnjaci su takođe u genom svinje ubacili šest ljudskih gena kako bi Bennettov imunološki sistem lakše prihvatio svinjski organ.
Kada je Bennett svome sinu, Davidu Bennettu, prvi put pričao o transplantaciji, njegov sin je bio zbunjen.
„U početku mu nisam vjerovao. Bio je u bolnici mjesec dana ili više i mislio sam da možda halucinira. Mislio sam da tako nešto nikako nije moguće“, rekao je njegov sin.
