Okolina drugog po veličini mađarskog grada, Debrecina, na dobrom je putu da postane jedan od centara evropske proizvodnje baterija za električne automobile
Kako navodi Fajnenšel tajms, do 2030. proizvodnja baterija za električne automobile u tom gradu sa 200.000 stanovnika biće druga po obimu u Evropi, posle Njemačke.
Naime, kapacitet fabrika baterija u Nemačkoj biće 369 GWh, a u Mađarskoj 207,3 GWh. Na trećem mjestu bi mogla da bude Poljska sa kapacitetom od 115 GWh.
Cijela automobilska industrija u Mađarskoj biće „na struji“
Investiciona ekspanzija počela je odlukom njemačkog BMW-a da u Debrecinu izgradi fabriku električnih automobila vrijednu dvije milijarde evra. BMW je shvatio da će tranzicija na električne automobile biti puno brža nego što mnogi očekuju. Posebna kategorija u ovoj priči svakako je i proizvodnja baterija, u tu svrhu će kompanija zaposliti dodatnih 500 ljudi. Prvi automobil s proizvodne trake očekuje se možda krajem 2024. godine.
Jedan izraz koji se vrlo često čuje vezano uz proizvodnju električnih automobila je “vertikalna integracija”, a koja omogućuje proizvođačima kontrolu cijelog proizvodnog procesa – materijale, opskrbni lanac i druge proizvodne dijelove kako bi što manje zavisili o vanjskim faktorima.
Zatim je došao kineski CATL, gigant u globalnoj proizvodnji baterija, koji će graditi najveću evropsku fabriku baterija u gradu, a investicija bi mogla da bude vrijedna i do sedam milijardi evra. Pored toga, desetak manjih kompanija najavilo je ulaganja u Debrecin, pa se ukupan iznos penje na 10 milijardi evra.
Ako se uzme u obzir da će Mercedes-Benz i Audi preorijentisati svoje pogone u Mađarskoj na proizvodnju električnih automobila, do 2035. godine – kada će u EU biti zabranjena prodaja novih automobila sa benzinskim i dizel motorima – cijela automobilska industrija u Mađarskoj biće „na struji“.
Treba napomenuti da ovakva ulaganja nisu „pala s neba“. Vlada u Budimpešti je stranim kompanijama ponudila značajne poreske olakšice, uz „prijateljsku“ i efikasnu regulativu.
Na primjer, CATL je prije dolaska u Debrecin izgradio manju fabriku u Njemačkoj i najavio da je zainteresovan za izgradnju veće fabrike u Poljskoj ili Srbiji, navode izvori upoznati sa razgovorima sa kineskim investitorima u tim zemljama. Međutim, CATL se na kraju odlučio za Mađarsku, gdje će da dobije beneficije i izgradi infrastrukturu u ukupnom iznosu od oko 800 miliona evra.
Strah od kineske zavisnosti
Neki analitičari smatraju da Mađarska rizikuje da postane previše zavisna od kineskih proizvođača baterija. U Debrecinu, pak, dio stanovništva strahuje da će pumpna stanica biti zagađena, s obzirom da se u proizvodnji baterija koriste teški metali.
Osim toga, smatraju da će doći do skoka cijena stanova i pritiska na infrastrukturu, što će izazvati hiljade novih radnika i njihovih porodica.
„Ova ulaganja mogu staviti Debrecin na evropsku industrijsku mapu, ali mnogi stanovnici se pitaju da li ovaj grad može da podnese takve divove“, ističe Jožef Palinkas, bivši šef Mađarske akademije nauka koji živi u tom gradu.
(Poslovni dnevnik)
