Evropska svemirska agencija (ESA) po prvi put u istoriji objavila je jasnu sliku južnog pola Sunca, zahvaljujući misiji Solar Orbiter.

 

Neviđen pogled na južni pol Sunca

 

Letjelica Solar Orbiter postigla je ovaj uspjeh nagnuvši svoju orbitu za 17 stepeni ispod Sunčevog ekvatora, što je omogućilo naučnicima da vide južni pol iz potpuno nove perspektive — što dosad nije bilo moguće. Misija ima za cilj da produbi naše razumijevanje Sunčevog magnetnog polja, solarnog vjetra i ciklusa Sunčeve aktivnosti.

 

Otkrivanje porekla solarnog vjetra i magnetnog polja

 

Nove slike prikazuju dinamične obrasce plazme i magnetske aktivnosti — opisane kao „šareni konfeti“ — koji jasno pokazuju isprepletene linije Sunčevog magnetnog polja i početke brzog solarnog vjetra. Ovi fenomeni igraju ključnu ulogu u stvaranju svemirskog vremena, koje može uticati na satelite, GPS sisteme i elektrodistributivne mreže na Zemlji.

 

Razumijevanje solarnog ciklusa i promjene polariteta

 

Jedno od ključnih otkrića odnosi se na haotična magnetska polja u blizini Sunčevog pola. Ona postaju najintenzivnija tokom solarnog maksimuma, a zatim se preokreću, označavajući kraj ciklusa i početak tišeg perioda poznatog kao solarni minimum. Tokom minimuma, polovi Sunca pokazuju samo jednu vrstu magnetne polarizacije, što omogućava lakše proučavanje njegove dugoročne aktivnosti.

 

Budućnost solarnog istraživanja: nove misije Solar Orbiter letjelice

 

Solar Orbiter će nastaviti svoju misiju s još ambicioznijim promjenama orbite. Uz pomoć gravitacionog uticaja Venere, letjelica će do decembra 2026. dostići nagib od 24 stepena, a do juna 2029. čak 33 stepena. Ove nove perspektive omogućiće istraživačima detaljnije proučavanje polarnih oblasti Sunca, njegovih magnetskih struktura i izvora solarnog vjetra.