Kriza memorijskih čipova ne jenjava

 

Globalni nedostatak memorijskih komponenti nastavlja da potresa tržište potrošačke elektronike, a posljedice su sve vidljivije kroz rast cijena uređaja poput pametnih telefona, laptopa i gaming konzola. Prema novim procjenama iz industrije, potpuna stabilizacija ponude i potražnje mogla bi se desiti tek oko 2030. godine.

Ovaj problem nije nov — tržište memorije je već godinama podložno ciklusima nestašica i viškova, ali trenutni talas je dodatno pogoršan eksplozivnim rastom potražnje za rješenjima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji.

 

AI sektor preuzima prioritete proizvodnje

 

Jedan od vodećih proizvođača memorije, SK Hynix, planira izgradnju novih proizvodnih kapaciteta, ali fokus neće biti na klasičnim DRAM čipovima za potrošačke uređaje. Umjesto toga, kompanija ulaže u HBM (High Bandwidth Memory), ključnu komponentu za AI servere i data centre.

Predsjednik kompanije, Chey Tae-won, upozorio je da bi trenutna kriza mogla potrajati do kraja decenije. SK Hynix drži oko 32% globalnog DRAM tržišta, odmah iza Samsung, dok je lider u HBM segmentu sa više od polovine tržišnog udjela.

Razlog za preusmjeravanje kapaciteta je ogroman rast potražnje za AI infrastrukturom — posebno za treniranje i izvođenje (inference) modela, gdje su potrebne ogromne količine brze memorije.

 

Proizvodnja kasni za potražnjom

 

Prema procjenama iz industrije, biće potrebno između četiri i pet godina da proizvođači obezbijede dovoljno sirovina i proizvodnih kapaciteta za HBM memoriju. Međutim, to znači da će resursi i dalje biti usmjereni ka AI sektoru, dok će potrošačka elektronika ostati u drugom planu.

Stručnjaci upozoravaju da bi ovaj trend mogao dovesti do manjka komponenti za potrošačko tržište većeg od 20%, što bi dodatno poguralo cijene naviše.

 

Postoji i optimističniji scenario

 

Ipak, neki analitičari smatraju da bi situacija mogla početi da se popravlja već do 2027. godine. Prema izvještajima, tri najveća proizvođača — Samsung, SK Hynix i Micron Technology — ulažu milijarde dolara u proširenje proizvodnje.

Samsung, na primjer, razvija novu fabriku u Pyeongtaek-u, ali se očekuje da će ona biti potpuno operativna tek krajem 2027. godine. Dio kapaciteta biće rezervisan i za proizvodnju naprednih logičkih čipova, što može ograničiti ukupnu proizvodnju memorije. Takođe, planira se i dodatni pogon fokusiran na HBM.

S druge strane, Micron planira masovnu proizvodnju HBM memorije u SAD-u i Aziji, dok SK Hynix već širi svoje pogone u Južnoj Koreji.

 

Rast proizvodnje nije dovoljan

 

Analize kompanije Counterpoint Research pokazuju da bi globalna proizvodnja memorije morala rasti oko 12% godišnje kako bi zadovoljila potražnju. Međutim, trenutni planovi industrije predviđaju rast od oko 7,5%, što znači da će nestašica potrajati.

Dodatni problem predstavlja i složenost proizvodnje naprednih čipova, koji zahtijevaju sofisticirane fabrike i dug vremenski period za izgradnju i optimizaciju.

 

Posljedice: skuplji uređaji širom svijeta

 

Korisnici već osjećaju posljedice ovog disbalansa. Cijene ključnih komponenti, poput LPDDR5X RAM-a i UFS 4.1 skladišta, značajno su porasle — u nekim slučajevima čak i više od cijene čipseta poput Snapdragon 8 Elite Gen 5.

Ovaj trend već je doveo do povećanja cijena uređaja:

Kako AI industrija nastavlja rapidno da raste, jasno je da će ona i dalje imati prioritet u lancu snabdijevanja. To znači da bi potrošači mogli još godinama osjećati posljedice kroz više cijene i sporije osvježavanje uređaja.

U narednom periodu ključni izazov za proizvođače biće pronalaženje ravnoteže između potreba AI sektora i potražnje masovnog tržišta — jer bez tog balansa, tehnologija bi mogla postati znatno manje dostupna široj populaciji.