Google je najavio važan iskorak u razvoju kvantnih računara predstavljanjem novog prilagođenog čipa nazvanog „Willow“. Prema izjavama Hartmuta Nevena, osnivača Google Quantuma, ovaj čip može riješiti složene računalne probleme za samo nekoliko minuta, dok bi najbržim današnjim superračunarima za to trebalo čak deset septiliona godina (10 na 24. potenciju).
Korak prema praktičnim kvantnim računarima
Google, poput ostalih tehnoloških divova, ulaže u kvantno računarstvo koje obećava znatno veće brzine obrade podataka od postojećih sistema. Iako trenutna primjena Willow čipa ostaje eksperimentalna i bez komercijalne upotrebe, Google se nada kako će kvantni računari u budućnosti omogućiti rješavanje problema u oblastima poput farmakologije, dizajna baterija, vještačke inteligencije i klimatskih promjena.
„Willow vidimo kao ključni korak prema stvaranju korisnog kvantnog računara koji će imati praktične primjene u raznim naučnim i industrijskim izazovima“, izjavio je Sundar Pičai, izvršni direktor Googlea.
Izazovi i napredak u ispravljanju grešaka
Kvantni računari koriste „kubite“ koji mogu istovremeno biti u stanju 1 i 0, što omogućava istovremeno procesiranje velikog broja potencijalnih rješenja. Međutim, kubiti su osjetljivi na greške uzrokovane čak i najmanjim vanjskim uticajima, poput subatomskih čestica. Povećanjem broja kubita na čipu, greške se potencijalno množe, što otežava razvoj funkcionalnih kvantnih sistema.
Google je postigao značajan proboj u rješavanju ovog problema. Studija objavljena u časopisu Nature pokazala je da povećanje broja kubita na Willow čipu zapravo smanjuje stope grešaka, što je ključni preduvjet za izgradnju praktičnih kvantnih računara. Uz pomoć umjetne inteligencije, sistem sada može efikasno ispravljati greške u stvarnom vremenu, omogućavajući stabilniji i korisniji rad kvantnih mašina.
Dugoročna perspektiva
Iako je Willow još uvijek eksperimentalni uređaj, Google očekuje da će komercijalno primjenjivi kvantni čipovi biti dostupni tek krajem ovog desetljeća. Uprkos izazovima, kvantno računarstvo privlači ogromna ulaganja iz privatnog i javnog sektora. Tokom posljednjih pet godina u ovu je tehnologiju globalno uloženo oko 20 milijardi dolara, a velike sile poput SAD-a i Kine takmiče se u razvoju kvantnih sistema, uz stroge kontrole izvoza osjetljive tehnologije.
Ovaj značajan napredak označava prekretnicu na putu prema širokoj primjeni kvantnog računarstva, čime bi se mogli otvoriti novi horizonti u nauci, tehnologiji i industriji.
