Reklamne kompanije dijele vaše lične podatke sa obavještajnim agencijama
Ogromna zbirka ličnih podataka reklamnih kompanije postaje od velike koristi za obavještajne agencije pa kako se onda zaštititi od masovnog nadzora?
Svaki klik na web sajt, svako skrolovanje u mobilnoj aplikaciji i svaka riječ koju unesete u pretragu prate desetine tehnoloških i marketing kompanija.
To se ne odnosi samo na telefone i računare, već i na pametne satove, pametne televizore i zvučnike, pa čak i na automobile, upozorili su stručnjaci kompanije Kaspersky.
Ove izvore informacija ne koriste samo oglašivači koji nude usisivače ili putno osiguranje. Preko raznih posredničkih kompanija, ove podatke uzimaju i policija, obavještajne službe i druge bezbjednosne agencije. To je pokazala i najnovija istraga o platformi Patternz i „marketing“ firmi Nuviad. Ranije su slične istrage istraživale Rayzone, Near Intelligence i druge.
Ove kompanije, njihove nadležnosti i njihove liste klijenata se razlikuju, ali formula je uvijek ista: prikupite i sačuvajte vlasničke informacije dobijene od oglašavanja, a zatim ih preprodajte agencijama za sprovođenje zakona širom svijeta.
Licitiranje u realnom vremenu
Iza svakog prikaza banera ili reklamnog linka na internetu, krije se veoma kompleksna trgovina. Oglašivači postavljaju svoje oglase i zahtjeve publike na platformu na strani potražnje (DSP), koja pronalazi odgovarajuće sajtove ili aplikacije za prikazivanje takvog oglašavanja. DSP zatim učestvuje u aukciji za vrste reklama (baner, video itd.) koje će biti prikazane na ovim sajtovima i u aplikacijama.
U zavisnosti od toga ko gleda oglase i koliko dobro odgovaraju zahtjevima oglašivača, određeni tip oglasa može da pobijedi na aukciji. Ovaj proces je poznat kao licitiranje u realnom vremenu (real-time bidding, RTB).
Tokom nadmetanja, učesnici dobijaju informacije o potencijalnom potrošaču oglasa: prethodno prikupljeni podaci o pojedincu se kondenzuju u kratku opisnu karticu.
U zavisnosti od platforme, sastav ovih podataka može da varira, ali prilično tipičan skup bi bio približna ili precizna lokacija potrošača, uređaj koji se koristi, verzija OS-a, kao i „demografski i psihografski atributi“ – odnosno pol, godine, članovi porodice, hobiji i druge teme od interesa za korisnika.
Istraga 404 Media otkrila je da je platforma Patternz klijentima govorila da obrađuje 90 terabajta podataka dnevno, pokrivajući radnje oko pet milijardi korisničkih ID-ova. Imajte na umu da ima mnogo manje stvarnih korisnika nego ID-ova jer svaka osoba može imati nekoliko ID-ova. Budući da je oglašavanje globalno, takav je i obim prikupljanja podataka.
Prikupljanje i analiza gore navedenih podataka omogućava precizno praćenje kretanja potencijalnih potrošača, vremena kada odlaze ili posjećuju određena mjesta, vremena kada se nalaze u blizini određenih ljudi, njihova interesovanja i upite za pretragu, istoriju promjene interesovanja, i informacije kao što su, na primjer, „nedavno dobio bebu“ ili „upravo otišao na odmor“.
Ove informacije omogućavaju da se otkrije mnogo zanimljivih stvari: gdje se osoba nalazi danju i noću, sa kim voli da provodi vrijeme, s kim putuje automobilom i gdje, i mnoštvo drugih ličnih podataka. Kako navodi kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe SAD (ODNI), takvo dubinsko prikupljanje podataka ranije je bilo moguće samo putem fizičkog nadzora ili ciljanog prisluškivanja.
Da li je takvo prikupljanje podataka legalno?
Iako se zakoni razlikuju od zemlje do zemlje, u većini slučajeva obavještajne agencije koje sprovode masovni nadzor, posebno uz korišćenje komercijalnih podataka, nalaze se u sivoj zoni.
Postoji još jedan nepovezan, ali ništa manje neprijatan metod centralizovanog nadzora korisnika. Da biste uštjedeli energiju na pametnim telefonima, skoro sva obavještenja o aplikacijama se isporučuju preko Apple ili Google servera.
U zavisnosti od arhitekture aplikacije, obavještenje može da sadrži informacije koje su lako vidljive i od interesa za treća lica. Ispostavilo se da su neke obaveštajne agencije pokušale da dobiju pristup podacima obavještenja.
Štaviše, nedavna studija je otkrila da značajan broj aplikacija zloupotrebljava obavještenja za prikupljanje podataka o uređaju (i korisniku) u trenutku kada je obavještenje primljeno, čak i ako korisnik nije u relevantnoj aplikaciji u tom trenutku ili na svom telefonu uopšte.
Kako se zaštititi od nadzora putem reklama?
Jedini način da se postigne bilo kakvo značajno smanjenje obima nadzora su prilično radikalne mjere protiv oglašavanja, kažu iz kompanije Kaspersky. Nisu sve zgodne ili pogodne za svakoga, ali što više savjeta možete da primjenite, to će manje „događaja“ koji uključuju vas završiti na serverima Rayzone ili drugih sličnih kompanija.
Koristite aplikacije koje ne prikazuju oglase. Ovo ne garantuje da vas neće pratiti, ali će barem smanjiti intenzitet praćenja.
Blokirajte oglase i praćenje u web pregledačima. Mozilla Firefox i Safari imaju ugrađenu zaštitu od nadzora, dok su anti-špijunski i anti-reklamni dodaci dostupni za sve popularne pretraživače u zvaničnim prodavnicama dodataka.
Onemogućite automatsko preuzimanje slika u imejlovima. Konfigurišite bezbjedni DNS na svom pametnom telefonu, računaru i kućnom ruteru tako što ćete navesti server za blokiranje oglasa, recimo BlahDNS. Provjerite podešavanja privatnosti vašeg pametnog telefona. Neka vam postane navika da resetujete ID za oglašavanje bar jednom mjesečno.
Sprečite aplikacije da prikupljaju podatke za personalizovane oglase i prikazuju oglase zasnovane na lokaciji (Apple, Google). Opozovite dozvole za pristup lokaciji i drugim osjetljivim podacima za sve aplikacije kojima to nije potrebno za svoju primarnu funkciju.
I na kraju, potpuno onemogućite push obavještenja u podešavanjima pametnog telefona za sve aplikacije koje mogu bez njih.
