Nakon što se Barak Obama 2009. godine, kada je postao predsjednik SAD, izborio da zadrži svoj „BlackBerry“ telefon, pripadnici američke službe bezbjednosti dobili su dodatnu brigu kako da zaštite pametne uređaje koje koriste predsjednici od hakovanja

 

Iako bi bilo logično da predsjednik SAD koristi sve pametne uređaje koje poželi, kad su u pitanju telefoni i pametni satovi, i Džozefa Bajdena bi moglo da čeka strašno razočaranje, piše Bi-Bi-Si na srpskom.

Elektronski uređaji oko novog američkog predsjednika možda su najistaknutije mete potencijalnog hakovanja na svijetu.

„Šanse su nula da Rusija nije bacila oko na svjetske lidere“, kaže predavač iz harvardske Kenedijeve škole Brus Šnajer.

Dvehiljaditih ovo nije bio toliki problem – jedini lični uređaji koji su mogli da budu hakovani bili su kompjuteri i obični mobilni telefoni, a i zašto bi predsjedniku bio potreban mobilni telefon, kad je mogao da traži da ga povežu sa bilo kim na svijetu preko sigurne veze.

 

Omiljeni pametni telefon Baraka Obame

 

Međutim, to se sve promjenilo te 2009. godine, kad je na dužnost stupio Barak Obama.

On je bio toliko vezan za svoj „BlackBerry“ da se nedjeljama prepirao sa savjetnicima za bezbjednost jer je želio da ga zadrži – što je bitka koju je na kraju dobio.

„Kompromisom, tako što mu je bilo dozvoljeno da ostane na vezi samo sa osobljem višeg ranga i malim brojem ličnih prijatelja“, rekao je jedan zvaničnik.

A od tada, raspon tehnoloških uređaja koje bi predsjednik poželio da koristi samo se postepeno povećavao, zbog čega su savetnici za bezbjednost proveli mnoge neprospavane noći.

Kad je izašao „iPad“ 2010. godine predsjednik je, naravno, želio da ima jedan.

I zato su savjetnici za nacionalnu bezbjednost napravili “ObamaiPad”, ojačani, bezbedniji „iPad“, koji je bio repliciran i za njegovo osoblje, kaže bivši savjetnik za Bi-Bi-Si.

„U Obaminoj administraciji bilo je uobičajeno da osoblje višeg ranga ima “iPad“ koji je…prošao određene modifikacije“, kaže Ari Švorc, oficir za sajber-bezbednost Nacionalnog savjeta za bezbjednost u vreme Obamine administracije.

Ipak, tehnološka postavka Bijele kuće ostala je donekle staromodna.

„Nema wifi-ja i u jednom trenutku poveli smo malu raspravu oko toga da li da se uvede“, kaže Švorc.

„A zaključak je bio: E, pa onda otvarate prostor za bezbjednosne propuste“.

Obamina rezidencija je na kraju, međutim, dobila bežični internet. Međutim, pokrivenost je bila nedovoljna u najboljem slučaju, prema tvrdnjama same predsjednikove porodice.

 

„Jednokratni“ telefoni Donalda Trampa

 

Donald Tramp, verovatno najpoznatiji čovjek na Twitter-u tokom predsjedničkog mandata, takođe je insistirao na korišćenju ličnog uređaja. Navodno je imao niz „jednokratnih“ telefona koje je koristio kratko, a potom bi bili zamijenjeni iz bezbjednosnih razloga.

Ali naširoko se pisalo da je bio izuzetno skeptičan prema korišćenju kompjutera i mejlova, i da je za većinu komunikacije više voleo da koristi papir.

Ako je „iPad“ onomad bio zaslužan za nekoliko neprospavanih noći tehnoloških savjetnika, internet danas predstavlja neprestanu noćnu moru.

„Sve je postalo kompjuter, a ti kompjuteri su ranjivi“, kaže Šnajer.

„Bilo da je to Pelotonov bicikl ili vaš telefon, frižider, termostat, vaše igračke, vaša kola – svi su oni podložni hakovanju“.

A to predstavlja problem za predsjednik Bajdena, koji djeluje da voli tehnološke spravice, navodi Bi-Bi-Si.

Fotografisan je kako nosi „Apple-ov“ sat. Navodno poseduje „Pelotonov“ bicikl za vježbanje koji ima kompjuterski ekran, kameru i mikrofon, sve sprave koje su povezane sa internetom.

 

Kako obezbijediti Bajdena?

 

„Možete da uradite razne stvari, kao što je modifikovanje hardvera, da iščupate kameru, takve stvari Nacionalna agencija za bezbjednost (NSA) uvek može da uradi“, kaže Šnajder.

I to bi moglo da bude donekle bezbjednije.

Ali to bi moglo i da ubije smisao korišćenja vrhunske tehnologije.

„Veoma ćete retko naći uređaj koji ne može biti hakovan. Većina uređaja koji ne mogu biti hakovani prilično su beskorisni jer ne mogu da komuniciraju jedni s drugima“, kaže Herbert Lin sa Univerziteta u Stenfordu.

(Tanjug)

 

Dopadaju vam se tekstovi na IT-mixer.com? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.