Moždani implant, uređaj koji je nazvan „govorna neuroproteza“, napravio je veliko dostignuće, pošto je uspješno protumačio riječi i rečenice paralizovanog čovjeka
Moždani implant koji dekodira cijele rečenice iz neuronske aktivnosti, razvio je tim sa Kalifornijskog Univerziteta u San Francisku.
Taj uređaj je testiran na čovjeku koji je zbog privatnosti tražio da bude pod pseudonimom BRAVO1. Sada u kasnim 30-im, BRAVO1 je pretrpio moždani udar u tinejdžerskim godinama, zbog kojeg je bio paralizovan i nesposoban da govori.
Iako u rasponu od nekoliko mjeseci, BRAVO1 je proveo samo 22 sata radeći sa timom sa Kalifornijskog Univrziteta. Počeli su hirurškim ugrađivanjem elektrode preko govornog motornog korteksa, dijela mozga koji je najodgovorniji za proizvodnju govora.
Pošto se BRAVO1 oporavio od intervencije, istraživači su ga redovno dovodili da pregleda spisak riječnika od 50 uobičajenih reči. Dok je BRAVO1 pokušavao da „izgovori“ ove reči, njegov moždani (neuronski) implant, „hranio“ je vještačku inteligenciju moždanom aktivnošću, koja je na kraju naučila kako da aktivnošću mozga, tumači ono što je BRAVO1 htio da kaže.
Najinteresantniji dio studije bio je tokom testa odgovora na pitanja. Kada je istraživački tim pitao BRAVO1 „Kako si danas?“, koristio je mozak i implantat da bi odgovorio: „Osjećam se veoma dobro“. Ovo je prvi put da su naučnici dešifrovali moždanu aktivnost kako bi razumjeli cijelu rečenicu.
Ipak, još uvijek postoje neki problemi, koji se, na sreću, mogu rešiti. Iako je govornu inteligenciju vrlo lako obučiti, jezik može da tumači 15 riječi u minutu, dok je redovni razgovor oko 100 riječi u minutu.
To znači, da je u ovom trenutku samo potrebno vrijeme da se algoritam i snaga pomagala povećaju. Čak i u ovako ranoj fazi, neuroproteza govora izgleda kao nevjerovatno korisno sredstvo za one koji ne mogu da govore zbog paralize ili drugih smetnji.
(B92/Engadget)
