Američki nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) nedavno je objavio prvi krug pobjednika u svom šestogodišnjem takmičenju, a cilj je bio određivanje koji će algoritmi zaštititi naše podatke od pretnje kvantnog dešifrovanja

 

Tri od četiri pobjednička rada su dizajnirana u tandemu sa IBM-om. A osobu koja je napisala četvrti rad, od tada je angažovao Big Blue. Skot Krauder, potpredsednik IBM Quantum-a, objašnjava značaj objave NIST-a i obim problema.

Ispostavilo se da velika ideja ovdje uključuje stvaranje svijeta „kvantno bezbjednim“, prije nego što eksplodira hack-now-decrypt-later tempirana bomba. Kako Krauder kaže, „priča počinje sredinom devedesetih sa Šorovim algoritmom“.

Matematičar po imenu Piter Šor smislio je metod dešifrovanja koji se oslanjao na korišćenje klasičnog računarstva da pretvori probleme šifrovanja u nešto što se može riješiti, a zatim kvantnu mehaniku da ubrza proces. U suštini, Šor i drugi matematički čarobnjaci su nas naučili da na našim trenutnim modelima šifrovanja postoji sat koji otkucava.

 

Koja je prijetnja?

 

Globalna populacija se suočava sa dva neposredna rizika:

  • Čini se neizbježnim da će loši akteri na kraju imati pristup tehnologiji koja će omogućiti izuzetno pametnim kriminalcima da razbiju našu trenutnu enkripciju širom svijeta.
  • „Hakeri“ su decenijama krali šifrovane podatke i čuvali ih za kasniju upotrebu u napadu koji se naziva “store now, decrypt later” (SNDL).

Teško je precijeniti ozbiljnost ovih pretnji. U najgorem slučaju za vektor pretnje jedan, vidimo da svjetski bankarski, transportni, vojni i energetski sistemi potpadaju pod potpunu kontrolu terorista i kriminalnih hakerskih organizacija.

A kada je riječ o prijetnji broj dva, kako je Krauder objasnio, jednostavno ne postoji način da bilo ko zna koliko važnih podataka u svijetu leži na hakerskim diskovima za skladištenje koji čekaju da budu prodati lošim akterima sa pristupom tehnologiji i algoritmima sposobnim da konačno provale u njih. Ne možemo biti sigurni kada će prijetnja preći sa „budućeg rizika“ na „trenutni izazov“, a tu dolaze IBM, NIST i najveći svjetski matematički čarobnjaci.

 

Ima li rješenja?

 

Kako se pripremiti za problem koji još uvijek ne postoji? Jedva čekamo da kvantni računari pređu sa laboratorijskih eksperimenata na alate za svakodnevnu upotrebu prije nego što shvatimo kako da zaštitimo naše banke i elektrane. Ali otkrivanje kako da šifrujete podatke protiv napada koji postoji samo u teoriji je među najvećim STEM izazovima. I zahtjeva kombinaciju iskustva i infrastrukture kojom je malo organizacija na planeti opremljeno. Imamo dugu istoriju istraživanja bezbednosti. I imamo dugu istoriju kvantnog istraživanja.

Što se NIST-a tiče, ta stručnost se isplatila kada su istraživači IBM-a poslali tri od četiri prihvaćena algoritma – matematiku na nivou genija za koju se svi nadamo da će svjetske podatke učiniti kvantno bezbjednim.

I, kao što je gore pomenuto, IBM je nastavio i angažovao osobu odgovornu za četvrti. Krauder je veoma jasno stavio do znanja tokom našeg intervjua da kompanija namjerava da spriječi ovu prijetnju, ali se takođe potrudio da objasni da je ovo zajednički napor svetskih matematičara.

 

Kakva je budućnost?

 

Kada NIST završi sa prihvatanjem svih algoritama i postavljanjem svojih konačnih standarda, počinje pravi posao. Nakon što su algoritmi izmišljeni, moraju se implementirati. A to znači bezbroj sati provedenih u pronalaženju, označavanju i obezbjeđivanju podataka.

Na naučnicima za podatke, IT liderima i stručnjacima za B2B usluge širom svijeta će biti da sprovedu spor korak ka tome da postanu „kvantno bezbjedni“.

Ovaj dio posla možda nije tako uzbudljiv kao obračun dobra protiv zla koji se dešava između današnjih matematičara i sutrašnjih kriminalaca, ali to je ono što će na kraju napraviti razliku. NIST, IBM i STEM geniji odgovorni za naše nove standarde zaštite su pioniri u našoj avangardnoj odbrani od nadolazeće kvantpokalipse.

(Thenextweb)