Tim stručnjaka niške kompanije „Bihold“ uspio je da napravi podove i ramove koji omogućuju da pčelari vide kakvo je stanje u košnicama, a sada razvijaju i vještačku inteligenciju koja će umjesto pčelara da prati ono što se u jednom pčelinjem društvu događa
Nišlije razvijaju hardversko-softverski sistem koji će pomoću vještačke inteligencije da pruža kompletne informacije o stanju u košnicama, da upozorava na eventualne probleme i daje preporuke za njihovo rješavanje.
Uređaj na kojem su stručnjaci „Biholda“ radili protekle dvije godine ovog ljeta našao se u pčelinjacima i pčelari koji su ga kupili mogu jednim klikom na svom računaru ili telefonu da vide kakvo je stanje u košnicama, da li na ramovima ima meda i koliko, da li ima matice, zapravo sve ono što vide kada sami pregledaju ramove i košnice.
Digitalizacija košnica
Jedan od osnivača i direktor kompanije „Bihold“ Petar Pejić, rekao je za agenciju Beta da će digitalizacija košnica na kojoj ta firma radi za pčelare značiti da neće morati stalno da odlaze do pčelinjaka, da otvaraju svaku košnicu i pregledaju ram po ram.
„Pčelinjaci su vrlo često udaljeni 100 kilometara ili više, ne možete da ih kontrolišete bez zaštitne opreme, a uz to statistika pokazuje da se prilikom kontrole 80 odsto košnica nepotrebno otvara i remeti“, kazao je Pejić.
Prema njegovim riječima, tim stručnjaka „Biholda“ uspio je da napravi podove i ramove koji omogućuju da pčelari vide kakvo je stanje u košnicama, a sada to žele da nadograde vještačkom inteligencijom koja će umjesto pčelara pratiti ono što se u jednom pčelinjem društvu događa.
„Za pčelare koji imaju veliki broj košnica prenaporno je posmatranje svakog rama posebno. Zato razvijamo vještačku inteligenciju koji će to moći u par sekundi da sve pregleda i da upozori ukoliko se u nekoj od košnica događa nešto loše“, objasnio je Pejić.
On je kazao da su istraživanja u svijetu pokazala da pčelama ne smeta izlaganje svjetlosnim zracima u odredjenom spektru, da im čak pomaže da prežive u slučaju da su se zatrovale pesticidima i te svjetlosne zrake oni koriste za senzore u košnicama.
Hardver i softver sprečava uginuće pčela
Prema njegovim riječima, hardver i softver na kojem rade moći će da detektuje i mikro promjene koje nisu vidljive „golim okom“, što će omogućiti da se predupredi širenje bolesti i uginuće pčela.
„Na zemljinoj kugli je 2016. godine izumrlo 35 odsto pčela, a za većinu se ne zna šta je uzrok. Stalnim praćenjem košnica vjerujemo da ćemo dati odgovore na mnoga pitanja, ne samo ona koja se odnose na proizvodnju meda“, naveo je Pejić.
Dodao je da su već uspjeli da pokažu da pčele ne miruju i kada nisu aktivne, pošto tada preslažu med.
„Prvi prototip smo testirali prošle godine u pčelinjaku na Vlasini, a drugi, unaprijeđeni, u Međunarodnom centru za fiziologiju i ekologiju insekata u Keniji. Pokazalo se da mi apsolutno ne remetimo svakodnevno funkcionisanje pčela jer one uopšte i nisu u kontaktu sa elektronikom“, kazao je Pejić.
Tihomir Đurković, takođe jedan od osnivača firme „Bihold“, rekao je za agenciju Beta da su ove godine prodali prvih deset uređaja, a nedavno su ponudili zainteresovanima i drugu generaciju sistema za digitalno pčelarstvo.
„Prodajna cijena je niža od proizvodne, ali ne želimo da uređaj poklanjamo, već da dodje u ruke onih koji zaista žele da ga koriste. Od pčelara koji koriste uređaj potrebne su nam povratne informacije za dalji razvoj i hardvera i softvera“, istakao je Djurković.
Stručni tim „Biholda“ u kome su još Jelena Pejić, Mihajlo Milovanović i Obren Stajić, svojom inovacijom osvojio je do sada brojne domaće i strane nagrade, uz jedinstvenu ocjenu da će njihov izum značajno unaprijediti pčelarstvo i omogućiti pčelarima bolje rezultate.
Prema njihovim riječima, čitavu „priču“ pokrenuli su jer se i sami bave pčelarstvom.
(Beta)
