U području digitalne arheologije, fuzija umjetne inteligencije i naprednih tehnologija slikanja odigrala je ključnu ulogu u razotkrivanju misterija Herkulaneumskih svitaka, zbirke od preko 1800 drevnih dokumenata sačuvanih pod vulkanskim pepelom od erupcije Vezuva. Krhkost svitaka i upotreba mastila na bazi ugljenika dugo su predstavljali izazove za tumačenje.
Vještačka inteligencija otključava tajne starih grčko-rimskih svitaka
Konvencionalne rendgenske metode su se borile da razlikuju mastilo od ugljenisanog papirusa. Godine 2019. dr. Brent Seales i njegov istraživački tim su uzeli revolucionarni pristup kombinovanjem rendgenskog snimanja sa akceleratorom čestica kako bi ispitali dva svitka. Nakon toga, algoritmi mašinskog učenja su raspoređeni kako bi se poboljšala vidljivost mastila na skeniranim slikama.
Luke Farritor, student dodiplomskih studija na Univerzitetu Nebraska-Lincoln, odigrao je ključnu ulogu implementirajući model mašinskog učenja na svoju Nvidia GeForce GTX 1070 grafičku procesorsku jedinicu. Model je posebno dizajniran da identifikuje različite „šare pucketanja“ koji ukazuju na prisustvo mastila, čak i u oštećenom stanju papirusa. Kroz pažljivu obuku, ovaj AI model je uspješno identifikovao grčku riječ „πορφυρας“, koja se prevodi u „ljubičasta“ u različitim kontekstima. Farritorov značajan doprinos donio mu je novčanu nagradu od 40.000 dolara iz Vesuvius Challenge-a, inicijative koja podstiče dešifrovanje teksta iz svitaka Herculaneuma.
Ovi svici vuku svoje porijeklo od Vile papirusa, otkrivene tokom arheoloških iskopavanja u Herkulaneumu koja su započela 1738. i dobila zamah pod napuljskim kraljem Karlom VII 1750. Vjeruje se da je vjerovatno pripadala Luciju Kalpurniju Pizo Caesoninus, vila je u vlasništvu njegove kulturne artefakte, uključujući skulpture, freske i bistu Scipiona Afrikanca. Ovi nalazi naglašavaju ključnu ulogu Vile u historijskim studijama i njen doprinos širem narativu starog Rima.
(IT mixer)
