Nova klinička studija u Ujedinjenom Kraljevstvu istražuje kako bi nosiva tehnologija mogla promijeniti način na koji ljekari prate i liječe srčana oboljenja. U središtu istraživanja nalazi se Oura Ring 4, pametni prsten koji se koristi za praćenje pacijenata sa sumnjom ili dijagnozom srčane insuficijencije sa očuvanom ejekcionom frakcijom (HFpEF) — stanja u kojem srčani mišić postaje krut, što otežava efikasno pumpanje krvi kroz organizam.

Studija se sprovodi u bolnici u Jerseyju i finansirana je sa 225.000 funti od strane University of Oxford. Istraživači žele da utvrde mogu li potrošački nosivi uređaji pružiti klinički korisne podatke koji poboljšavaju njegu pacijenata, posebno onih koji se oporavljaju u bolnici ili se prate nakon liječenja.

 

Kontinuirano, neinvazivno praćenje

 

Prema izvještavanju BBC, Oura Ring 4 je izabran za studiju jer omogućava udoban, neinvazivan način kontinuiranog praćenja ključnih fizioloških parametara. To uključuje srčani ritam, varijabilnost srčanog ritma u različitim stanjima, respiratornu frekvenciju, kvalitet sna i opštu fizičku aktivnost.

Za razliku od klasičnih bolničkih sistema za monitoring koji daju povremena očitanja ili zahtijevaju da pacijent bude priključen na opremu, pametni prsten omogućava kontinuirano, udaljeno prikupljanje podataka. Na taj način ljekari mogu posmatrati kako kardiovaskularni sistem pacijenta funkcioniše tokom cijelog dana i noći, uključujući odmor i fizičku aktivnost.

U okviru studije, prsten je uparen sa bolničkim senzorom pokreta koji se postavlja na butinu pacijenta pomoću ljepljivog flastera. Ovaj dodatni uređaj prati obrasce kretanja i navike spavanja, što ljekarima pomaže da dobiju potpuniju sliku oporavka i svakodnevnog funkcionisanja.

 

Uvid u realnom vremenu za ljekare

 

Kardiolozi uključeni u projekat ističu da je jedna od najvećih prednosti sistema njegova sposobnost da kontinuirano šalje podatke. Ovaj tok informacija u realnom vremenu omogućava medicinskim timovima da prate pacijente 24 sata dnevno, umjesto da se oslanjaju samo na povremene bolničke kontrole.

Cilj je bolje razumjeti kako pacijenti reaguju na terapiju u stvarnim uslovima i ranije uočiti znakove pogoršanja. Kod stanja kao što je HFpEF — gdje se simptomi razvijaju postepeno i mogu znatno varirati od osobe do osobe — kontinuirano praćenje može pomoći ljekarima da brže i preciznije prilagode terapiju.

 

Testiranje potrošačkih nosivih uređaja u kliničkoj praksi

 

Širi cilj studije jeste procjena da li se široko dostupni potrošački nosivi uređaji mogu pouzdano integrisati u bolničku njegu. Ako se pokaže uspješnim, ovaj pristup bi mogao smanjiti potrebu za invazivnim metodama monitoringa, poboljšati udobnost pacijenata i proširiti količinu korisnih zdravstvenih podataka dostupnih ljekarima.

Istraživači se nadaju da će rezultati podržati prelazak ka udaljenijim, podatkovno vođenim modelima zdravstvene zaštite, posebno za hronična stanja koja zahtijevaju dugoročno praćenje.

 

Razvoj nosive tehnologije

 

Iako se u trenutnoj studiji koristi Oura Ring 4, linija uređaja se i dalje razvija. Novije generacije fokusiraju se na veću udobnost, preciznije senzore i duži vijek trajanja baterije, što odražava rastuću potražnju za medicinski pouzdanim potrošačkim uređajima.

Kako nosiva zdravstvena tehnologija napreduje, ovakve studije će igrati ključnu ulogu u određivanju kako pametni prstenovi mogu preći put od fitnes uređaja do važnih alata u savremenim zdravstvenim sistemima.