Protok podataka dostigao rekord od jednog egzabajta. To je zanimljivo i zbog toga što bogati naš riječnik i navodi nas na razmišljanje o tome šta frižideri i „pametni“ telefoni imaju zajedničko – ili nemaju
U četvrtak je novinska agencija dpa javila da je na njemačkim mobilnim mrežama tokom protekle godine protok podataka bio veći nego ikada. Operater Telefonika je javio da je u njegovoj mreži O2 prvi put pređena granica od jednog egzabajta.
Kada bi jedan čovjek potrošio količinu podataka od jednog egzabajta, piše agencija, morao bi da sluša muziku direktno sa interneta bez prekida milion i po godina.
Godinu dana prije toga, potrošnja podataka u mreži O2 je još bila na 662 miliona gigabajta.
Brojevi Telefonike pokazuju i koliko se promijenilo ponašanje potrošača. Dok je 2017. godine prosječan korisnik te mreže trošio 3,8 gigabajta mjesečno, godinu dana kasnije je to već bilo 4,4 gigabajta a 2019. čak šest gigabajta mjesečno.
Egzabajt sa osamnaest nula
Nove dimenzije koje prodiru u komunikacionu tehniku šire i riječnik prosječnog Nijemca koji samo rijetko ima posla sa brojevima koji imaju više od šest nula pred zarezom.
Čak i oni koji su morali da provedu vrijeme kao šefovi uprava berzanskih koncerna, samo u rijetkim slučajevima uče računanje sa osam nula.
Jedan egzabajt (EB) ima čak 18 nula! On odgovara količini od milion terabajta (TB).
Koliki je civilizacijski napredak koji je njemačko čovječanstvo postiglo 2019, vidi se na razlici između terabajta (10 na 12 bajta) i egzabajta (10 na 18 bajta) – petabajt (10 na 15 bajta) je jednostavno izostavljen kao „jedinica mjere“ i informaciona tehnologija 2019. ga zove „preskočenom veličinom“.
Ni ostali ne zaostaju (mnogo)
Konkurenti Telekom i Vodafon prenose da nisu postigli toliki protok podataka kao O2. Telekom je sa 900 miliona GB u lakom zaostatku za minhenskim konkurentom, kako prenosi dpa.
A Vodafon je sa oko 750 miliona GB u protoku mobilne mreže postigao onoliko koliko bi, kada se preračuna, jedan čovjek mogao da postigne kada bi svojim „pametnim“ telefonom u direktnom prenosu sa interneta 90.000 godina neprestano gledao serije. Protok podataka preko Vodafona je tokom 2019. porasao za oko 40 odsto.
Francuski trust mozgova „Šift prodžekt“ je istraživao koliko je energije potrebno za direktne prenose sa interneta i pokazao da je to vrlo potcjenjena tema.
Potrošnja energije raste, jer danas svako može da nosi svoj računar sa sobom i da ga trajno koristi.
Istovremeno je odgovarajuća infrastruktura (ko još tačno zna za čim jedna aplikacija zaista poseže kada je otvorimo) sve „nevidljivija“. A rad u „oblaku“ bi još više „zamutio“ fizičku realnost neke digitalne uslužne delatnosti.
Frižider je pobjednik
U članku dpa se zaključuje da bi, ukoliko potrošnja podataka nastavi da se povećava i narednih godina, za pet godina već osam odsto emisija koje štete klimi širom svijeta moglo da ide na račun naše potrošnje podataka, piše Deutsche Welle.
U vremenima u kojima veš-mašine i kafe-automati – za razliku od „pametnih“ telefona – moraju biti označeni etiketom koja pokazuje koliko energije troše, rekordne vijesti daju uznemirujuću sliku: zar nisu frižideri ti koji su „kul“ i moderniji proizvodi od „pametnih“ telefona?
