Računarske prevare i prevare putem interneta su posljednjih mjeseci u porastu, tvrdi Policija. Posljednji slučaj i upozorenje dolazi iz Varaždina i odnosi se na poziv na investiranje u dionice, plemenite metale, kriptovalute i druge vrijednosti

 

Policijski službenici varaždinske Policijske uprave su 24. marta primili kaznenu prijavu 64-godišnjaka iz Varaždina, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela računarske prevare.

Kako je prijavljeno, 64-godišnjak je u januaru 2021. godine pronašao oglas kojim se poziva na investiranje u kriptovalutu uz zagarantovani dobitak, te se javio na navedeni oglas. Prilikom prijave je putem elektronske pošte i aplikacije Viber u više navrata kontaktirao s nepoznatim osobama, a koje su ga navele da na svom računaru instališe aplikaciju za upravljanje s udaljenog računala Teamviewer.

Nakon što je instalisao aplikaciju na zahtjev nepoznatih počinilaca na računaru je otvorio aplikaciju Internet bankarstva i prijavio se na svoj račun te omogućio nepoznatom počiniocu da upravlja sa njegovim Internet bankarstvom kojom prilikom je izvršio nekoliko transakcija kojima su kupljene kriptovalute bitkoin. Kupljene kriptovalute uplaćene su na novčanik nad kojim 64-godišnjak nema kontrolu.

Takođe su nepoznati počinioci 64-godišnjaku otvorili profil na lažnoj stranici Prgntrade.cc kako bi ga držali u zabludi da se radi o stvarnom investicijskom poslu. Visina materijalne štete procjenjuje se na četiri hiljada evra.

Policijski službenici nastavljaju rad na otkrivanju počinioca ovog kaznenog djela, te su nadležnom državnom pravobranilaštvu podnijeli kaznenu prijavu za kazneno djelo računarske prevare

 

Investicijske prevare

 

Ovom prilikom, napominjemo da Investicijske prevare se najčešće šire putem oglasa i reklama koji se mogu pojaviti na bilo kojoj Internet stranici, te putem društvenih mreža. Navedenim reklamama i objavama ljudi se pozivaju da ulože svoj novac kod (lažne) investicijske kuće odnosno brokera, uz obećanje veoma visokih prinosa u vrlo kratkom vremenu, a uz istodobno relativno nisko ulaganje u odnosu na očekivani prinos, upozoravaju iz policije.

Ističu da, redovno nakon javljanja na takav oglas, komunikacija žrtve i počinioci najčešće se odvija putem mobilnih komunikacijskih aplikacija (Viber, Messenger, WhatsApp itd).

Počinilac nakon uspostave kontakta kod žrtve nastoji stvoriti utisak da se radi o vrlo ozbiljnoj investicijskoj ustanovi kod koje su zaposleni visoko stručni i profesionalni brokeri iza kojih stoji uspješna realizacija brojnih poslova. Potom šalju obrasce i dokumente koji djeluju uvjerljivo, a sve u cilju stvaranja povjerenja odnosno dovođenja u zabludu da se radi o kredibilitetnom i legitimnom poslu.

 

Lažni korisnički račun

 

Nakon toga, počinilac će žrtvu da pozove da kupi određen iznos kriptovalute koji će biti uplaćen na račun („novčanik“ kriptovalute) koji nije pod kontrolom žrtve ili da izvrši uplatu određenog iznosa na neki bankovni račun (što je sve rjeđe).

Nakon inicijalne uplate, počinilac će žrtvu pokušati da uvjeri da njegovi prinosi vrlo brzo rastu i pozvati na daljnje investiranje. U tom smislu, počinilac sa zavaravanjem idu do te mjere da izrađuju Internet stranice koje izgledaju veoma slično stranicama stvarnih investicijskih kuća.

Na navedenoj stranici će biti izrađen korisnički račun na ime žrtve te će žrtvi biti dostavljeni podaci za prijavu; na stranici će biti prikazane sve uplate koje je žrtva izvršila i prinosi na uložena sredstva (koji su nerealno visoki).

Kod izvršenja investicijskih prijevara čest je slučaj da žrtva ne zna sama da kupi kriptovalutu ili izvršiti transakciju putem Internet bankarstva, te nude „pomoć“.

Najčešće se radi tako što traže od žrtve da na svojem računaru instališe program za pristup s udaljenog računara (Team Viewer, Any Desk), da im daju pristupne podatke za spajanje. Zatim da na svom računaru pokrenu i prijave se u aplikaciju za Internet bankarstvo. Nakon toga, počinilac će sa žrtvinog računa naložiti transakcije, te će od žrtve vjerovatno da traži autorizaciju transakcije (pomoću tokena i sl.).

Žrtva često shvati da se radi o prevari tek kad zatraži isplatu prinosa ili povrat uloženog novca. Tada će od počinioca biti nagovarani da ne odustaju jer su im prinosi jako visoki (uz pozive na daljnje investiranje), a ukoliko žrtva inzistira na povratu naći će se pod snažnim pritiskom da to ne čini. U tom smislu, počinilac čak pokušava da žrtvu zastraši preteći da time krši ugovor, prijavom policiji i međunarodnim policijskim organizacijama (npr. Interpol) i na druge načine.

 

Kako izbjeći računarske prevare

 

Kako bi izbjegli takve prevare, potrebno je da budete sumnjičavi prema svim ponudama koje nude nerealno visoke prinose u vrlo kratkom razdoblju. To je prvi i najočigledniji znak da se radi o prijevarnim namjerama. Postoji visoka vjerojatnost da je neka lažna investicijska kuća već prijavljena kao takva. Često je moguće da se provjeri jednostavnom pretragom po Internet pretraživaču (scam alert). Ukoliko se osoba odluči na investiranje putem interneta, poželjno je tražiti nepristran finansijski savjet stručne osobe, upozoravaju iz policije.

Naglašavaju i da se tokom komunikacije nikome ne bi smjeli da se dostavljaju povjerljivi lični podaci, fotografije ličnih isprava, bankovnih kartica, kao ni da se šalju jednokratne lozinke aplikacija Internet bankarstva ni druge podatke za autorizaciju bankovnih transakcija.

Ukoliko osoba na svom računaru koristi programe za upravljanje s udaljenog računara (Team Viewer, AnyDesk i sl.) podatke za spajanje na svom računaru bi smjele dati isključivo osobama u koje imaju potpuno povjerenje (osobama kojima bi bili spremni dati potpun pristup svojem računaru i svim podacima na njemu, dakle osobama koje i lično fizički poznaju).

(Zimo)

 

Dopadaju vam se tekstovi na IT-mixer.com? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.