Nova tehnologija razvijena je na Tehničkom univerzitetu u Beču koja otpadne materijale pretvara u gas i rafiniše
Poznato je da se prilikom procesa sagorijevanja fosilnih goriva oslobađaju mnogi otrovni i štetni gasovi koji utiču na okolinu. Međutim, fosilni izvori energije se ne mogu u svim područjima zamijeniti električnom energijom. Tako se u industriji još uvijek koriste visokokvalitetni izvori energije poput prirodnog gasa dobijeni iz fosilnih izvora.
Iz tog razloga je Tehnički univerzitet u Beču (TU Wien) istraživao metode za proizvodnju takvih izvora energije iz obnovljivih sirovina.
Umjesto visokokvalitetne biomase poput drveta, koje se takođe može koristiti za izradu namještaja ili pretvaranje energetskih usjeva, u budućnosti će se koristiti biogeni otpad za proizvodnju potrebnih izvora energije.
Ovo nije samo ekološki najprihvatljivija i održiva opcija, već i najekonomičnija. Na ovaj način dobijeni zeleni plin trebao bi biti i jeftiniji od konvencionalnog fosilnog prirodnog plina.
Odlučujući faktor treutno je nova tehnologija razvijena na Tehničkom univerzitetu u Beču koja otpadne materijale pretvara u gas i rafiniše.
Novo postrojenje za sintezu
Zajedno s projektnim partnerima „SMS group Process Technologies“ i „Energy and Chemical Engineering“ (ECE) pušta se u rad novo postrojenje za sintezu s kojim će se novi procesi pokazati i dodatno poboljšati.
Za razliku od fosilnih goriva, nastali proizvodi su CO2 neutralni, jer čak i kada se proizvodi sagorijevaju, proizvodi se samo onoliko CO2 koliko su biljke izvorno uzimale iz vazduha.
Uz pomoć ovog novog pogona se sada može i ispitati čitav proizvodni lanac od sirovina do gotovih izvora energije.
„Trenutno vršimo mjerenja i istovremeno simuliramo putem računara proizvodni lanac. Na taj način možemo provesti tehno-ekonomske i ekološke analize, utvrditi potencijal biogenih ostataka u Austriji i na temelju toga istražiti kako se ova tehnologija može koristiti širom zemlje. U daljnjim koracima prikupljeni podaci bi se mogli koristiti i za ispitivanje načina na koji se tehnologija može uvesti na međunarodnom nivou“, objašnjava Alexander Bartik sa Instituta za procesno inženjerstvo, tehnologiju zaštite životne sredine i tehničke bionauke na Tehničkom univerzitetu u Beču.
(TU Wien)
