Diplomate koje od ponedjeljka u Ženevi raspravljaju o ograničenjima upotrebe autonomnih oružanih sistema, umjesto da započnu rad na sporazumu, dogovorili su samo da nastave razgovore.
Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) i nekoliko nevladinih organizacija su se zalagali da pregovarači počnu rad na međunarodnom sporazumu koji bi uspostavio pravno obavezujuća nova pravila o oružju kojim upravljaju mašine, prenosi Rojters.
Za razliku od postojećeg poluautonomnog oružja kao što su bespilotne letjelice, potpuno autonomno oružje nema „prekidač za zaustavljanje“ kojim upravljaju ljudi i umjesto toga sve odluke o životu i smrti prepuštene su senzorima, softveru i mašinskim procesima, navodi agencija.
Protivnici kažu da ono povećava rizik za civile, predstavlja probleme kod utvrđivanja odgovornosti i povećava šanse za eskalaciju sukoba.
Propuštena prilika
Mnoge zemlje kao i predstavnici MKCK izrazili su razočarenje ishodom ovonedjeljnih pregovora u Ženevi.
„To je propuštena prilika, a ne ono što je po našem mišljenju potrebno da se odgovori na rizike koje predstavlja autonomno oružje“, rekao je Nil Dejvison, savjetnik za politiku u Pravnom odjeljenju MKCK o ishodu jednonedjeljnih razgovora.
Švajcarski ambasador za razoružanje Feliks Bauman je poručio da zbog sadašnje stope napretka u razgovorima postoji rizik da tempo tehnološkog razvoja prevaziđe razmišljanja diplomata.
Generalni sekretar UN Antonio Guteres pozvao je zemlje da donesu „ambiciozan plan“ o novim pravilima, a ideja je da ona postanu dio Konvencije o konvencionalnom oružju (ČW).
Izvori su nakon diplomatskog sastanka saopštili Rojtersu da su Rusija, Indija i SAD bile među zemljama koje su izrazile sumnju u potrebu za novim ugovorom u vezi s autonomnim oružjem.
(Tanjug)