Drevni namibijski dragi kamen mogao bi da bude sveti gral za nove svjetlosne kvantne kompjutere

 

Poseban oblik svjetlosti napravljen korišćenjem drevnog namibijskog dragog kamena mogao bi da bude ključ za nove kvantne kompjutere zasnovane na svjetlosti, koji bi mogli da riješe dugogodišnje naučne misterije, navodi se u novom istraživanju koje je vodio Univerzitet Sent Endruz u Škotskoj.

Kvantno računarstvo je nazvano „svetim gralom“ nauke, ali današnji kvantni kompjuteri su i dalje premali da bi nadmašili standardne kompjutere.

Istraživanje, sprovedeno u saradnji sa naučnicima na Univerzitetu Harvard u SAD, Univerzitetu Makvari u Australiji i Univerzitetu Arhus u Danskoj i objavljeno u „Nejčer materijals“, koristilo je prirodno iskopani dragi kamen bakrov oksid (CU2O) iz Namibije za proizvodnju ridbergovih polaritona, najvećeg hibrida čestice svjetlosti i materije ikada stvorene.

 

Ridbergovi polaritoni

 

Ridbergovi polaritoni neprestano prelaze sa svjetlosti na materiju i nazad. U njima svjetlost i materija su kao dve strane novčića, a strana materije čini da polaritoni budu u interakciji jedni sa drugima.

Ova interakcija je ključna jer upravo ona omogućava stvaranje kvantnih simulatora, posebnog tipa kvantnog računara, gdje se informacije čuvaju u kvantnim bitovima.

Kvantni bitovi, za razliku od binarnih bitova u klasičnim računarima koji mogu biti samo 0 ili 1, mogu uzeti bilo koju vrijednost između 0 i 1. Zbog toga mogu da skladište mnogo više informacija i da obavljaju nekoliko procesa istovremeno.

Ova mogućnost bi mogla da kvantnim simulatorima da obezbijedi da riješe važne misterije fizike, hemije i biologije. Na primjer, kako da se naprave visokotemperaturne superprovodnici za brze vozove, kako se mogu napraviti jeftinija đubriva koja bi potencijalno riješila globalnu glad, ili kako se proteini savijaju i olakšavaju proizvodnju efikasnijih lekova.

„Izrada kvantnog simulatora sa svjetlošću je sveti gral nauke. Napravili smo ogroman korak ka tome stvarajući ridbergove polaritone, njegov ključni sastojak“, kaže vođa projekta dr Hamid Ohadi sa Fakulteta za fiziku i astronomiju na Univerzitetu Sent Endruz.

Da bi stvorili ridbergove polaritone, istraživači su uhvatili svjetlost između dva visoko reflektujuća ogledala.

Kristal bakrovog oksida iz kamena iskopanog u Namibiji je zatim istanjen i uglačan do 30 mikrometara debele ploče (tanje od pramena ljudske kose) i stavljen između dva ogledala da bi ridbergovi polaritoni bili 100 puta veći nego ikada ranije.

Jedan od vodećih autora dr Saj Kiran Rajendran sa Fakulteta za fiziku i astronomiju Univerziteta Sent Endruz, kaže da je „kupovina kamena na I-beju bila laka. Izazov je bio napraviti ridbergove polaritone koji postoje u izuzetno uskoj paleti boja“, prenosi portal „Fiz org“.

Tim trenutno dalje usavršava ove metode kako bi istražio mogućnost pravljenja kvantnih kola, koji su sljedeći sastojak za kvantne simulatore.

(Sputnik)

 

Dopada vam se  IT-mixer? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.