Broj internet prevara se povećava iz godine u godinu zbog čega je izuzetno važno da razumijete kako da prepoznate takve prevare i kako da se zaštitite od njih
Internet prevare su različiti oblici sajber kriminala koji se odvijaju putem interneta i e-pošte. Ovo uključuje krađu identiteta, hakovanje naloga i druge aktivnosti koje imaju za cilj obmanu ljudi i prisvajanje njihovog novca.
Internet je posljednjih godina postao raj za sajber kriminalce, tako da je važno preduzeti određene mjere predostrožnosti kako biste zaštitili svoje lične i finansijske podatke.
Da li ste ikada bili prevareni na internetu? Da li ste kupili poklone putem onlajn oglasa ili uložili novac u obećavajuće prilike, da biste shvatili da je značajna suma novca nestala sa vašeg računa?
Zato smo mi tu da vas upozorimo na četiri najčešće prevare na internetu da biste ih na vrijeme prepoznali i sprečili.
Ulaganje i zarada na kriptovalutama
S obzirom na cijene kriptovaluta i iskustava pojedinaca koji su zaradili na ulaganju u njih, mnogima se takav način ulaganja čini kao jednostavan i brz način za veliku zaradu. Zato ne iznenađuje da su svoju priliku vidjeli i prevaranti koji građane zovu sa lažnih brojeva (kako mobilnih, tako i fiksnih) i nagovaraju na razna ulaganja (dionice, kriptovalute, zlato i sl.). Građani koji prihvate njihovu ponudu, ulaze u spiralu iz koje ne mogu izaći kao pobjednici.
Prevaranti ih obavještavaju o određenoj sumi novca koju mogu da zarade. Iako iznosi koje će pominjati zvuče nevjerovatno, njihov cilj nije da građanima daju taj novac, već da zadobiju njihovo povjerenje i ukradu još novca.
Sistem je zapravo veoma jednostavan. Prevaranti traže od građana podatke o bankovnim karticama, podatke mobilnog bankarstva ili instaliranje programa na svoje računare i mobilne telefone koji će im omogućiti da preuzmu kontrolu nad njima. To su programi kao što su: AnyDesk, Team Viewer, Supremo Mobile Assistant i drugi.
Jednom instalirani, ovi programi otvaraju vrata za pristup ne samo uređaju na kojem su instalirani, već i svim podacima na njemu.
Da bi se izbegao ovakav scenario, građani ni u kom slučaju ne smiju nikome da odaju podatke o svojoj bankovnoj kartici (to pre svega podrazumijeva bezbjednosni kod na poleđini), kao ni broj tokena ili kod koji generiše token.
Dvostruka prevara – povratak ukradenog novca
Kao da građanima nije bilo dovoljno da nasjednu na jednu prevaru i ostanu bez novca, na društvenim mrežama su se pojavili plaćeni oglasi koji nude pomoć u vraćanju ukradenog novca. Međutim, iza ovakvih reklama ne stoje kompanije ili pojedinci koji svoje usluge nude iz altruističkih pobuda, već novi prevaranti koji žele da izvuku ono malo novca što je žrtvama ostalo.
Prevaranti tako pišu lažne kritike i pozitivna iskustva (lažnih) klijenata, a često imaju i svoju web stranicu na kojoj prikupljaju podatke od žrtava. Čim žrtva unese svoje podatke, slijedi telefonski poziv kojim prevaranti pokušavaju da pridobiju njeno povjerenje i uvjeravaju je da će povratiti ukradeni novac.
Nakon što žrtva pristane na saradnju, prevaranti traže uplatu određenih sredstava (za pokretanje postupka) ili podatke o kartici i mobilnom bankarstvu kako bi „vratili novac na račun“. Konačni rezultat su ukradeni podaci i, najčešće, nova krađa sredstava sa računa žrtve.
Kako bi se izbjegao ovakav scenario, građani bi svaku prevaru trebali prijaviti policiji. Tamo će dobiti savjet šta dalje, ali i pomoći da se takvi prevaranti zaustave.
Ljubavna prevara
Prevaranti koji se odluče na ljubavnu prevaru ciljaju, prije svega, usamljene pojedince, često žene, obećavajući im ne samo ljubav, već i finansijsku korist.
Prevaranti se predstavljaju kao ljekari, vojnici, humanitarci i slično, koji žive, rade ili se jednostavno nalaze u stranoj zemlji. Tokom nekoliko dana prikupljaju lične podatke od žrtve i stiču njeno povjerenje, a pritom ne otkrivaju mnogo o sebi, izbjegavaju da se sretnu lično ili putem video poziva. Najčešće nakon toga prijavljuju da su u finansijskim problemima i potrebna im je pomoć, da žele da pošalju neki paket žrtvi, ali nemaju sredstava ili neki treći razlog zašto im je potrebna veća suma novca.
Kako bi izbjegli ovakav scenario, građani treba da budu oprezni u onlajn komunikaciji sa nepoznatim licima – da provjere identitet osobe drugim kanalima, da zaštite svoju privatnost, da ne dijele eksplicitne sadržaje i podatke koji bi mogli da budu iskorišćeni za ucjene i da ne plaćaju novac. nepoznatim licima.
Lažni kupac
Ova vrsta prevare najčešće se pojavljuje u onlajn oglasima ili na društvenim mrežama gdje ljudi postavljaju oglase u kojima se nešto prodaje.
Najčešće se prevaranti javljaju na oglas vrlo brzo nakon njegovog objavljivanja i pretvaraju se da su zainteresovani kupac.
Oni kontaktiraju žrtvu putem samog oglasa (ako postoji takva opcija) ili putem aplikacija za razmjenu poruka (npr. WhatsApp, Viber, Telegram). Nakon kratke komunikacije, tokom koje se raspituju o stanju ili dostupnosti proizvoda, tvrde da žele da kupe proizvod i nude da na adresu prodavca pošalju službu dostave koja će preuzeti paket i uplatiti novac. Zatim pošalju link ka lažnoj stranici koja imitira izgled kurirske službe. Na zlonamjernoj stranici od vas se traži da unesete svoje lične podatke, broj bankovne kartice, datum isteka kartice i kontrolni broj (CVV) same kartice.
U trenutku kada žrtva unese te podatke, prodavac više ne odgovara, a novac nestaje sa bankovnog računa.
Da bi izbjegli ovakav scenario, građani treba da vode računa i da ne otkrivaju nikakve podatke o svom bankovnom računu kao što su CVV broj ili datum isteka kartice. Kupcu je potreban samo IBAN (broj računa) da izvrši uplatu na račun.
Takođe bi trebalo da provjere linkove koje dobijaju putem poruka, ne tako što će kliknuti na njih, već tako što će pažljivo pročitati samu adresu stranice i proguglati naziv službe za dostavu. Ako adresa primljene veze ne odgovara izgledu originalne stranice, ugovor treba odmah otkazati.
Međutim, ukoliko građani ne obrate pažnju i unesu svoje podatke, trebalo bi da se odmah obrate svojoj banci, objasne o čemu se radi i zatraže blokadu kartice kako bi zaštitili svoja finansijska sredstva.
