Nestašica RAM memorije neće uskoro nestati – prema najnovijim analizama, tržište bi se moglo stabilizovati tek oko 2028. godine, dok cijene nastavljaju da rastu.
Izvještaj japanskog magazina Nikkei Asia ukazuje na jasan disbalans: potražnja za memorijskim čipovima i dalje je izuzetno visoka, dok proizvodni kapaciteti ne uspijevaju da je isprate željenim tempom. Zbog toga su skuplji računari i tehnološki uređaji postali svakodnevica.
Velike kompanije već osjećaju posljedice. Microsoft je saopštio da su poskupljenja komponenti podigla cijenu njihove Surface linije i do 500 dolara. Slično tome, Raspberry Pi Foundation bilježi skok cijena svojih uređaja, dok je Meta povećala cijenu Quest 3 headseta za dodatnih 100 dolara, upravo zbog nedostatka memorije. Ovakvi primjeri postaju sve češći širom industrije.
Prema procjenama Nikkei-ja, globalna proizvodnja memorije morala bi da raste oko 12% godišnje do kraja 2027. kako bi zadovoljila potražnju. Međutim, trenutni rast iznosi tek oko 7,5%, što dodatno produbljuje problem.
Tržištem i dalje dominira Južna Koreja, a ključnu ulogu ima Samsung, najveći svjetski proizvođač RAM-a. Njihov veliki proizvodni kompleks u Pyeongtaeku napreduje, ali se puna proizvodnja očekuje tek naredne godine.
Ipak, najnaprednija rješenja neće stići tako brzo. Samsung planira da tek 2028. uvede HBM DRAM (memoriju visokog protoka), koja je posebno dizajnirana za rad sa naprednim AI procesorima. To znači da kompanije iz AI sektora još neko vrijeme neće imati pristup najmodernijim čipovima.
Zaključak analitičara iz Counterpoint Research-a je prilično jasan: ravnoteža između ponude i potražnje na tržištu memorije neće biti uspostavljena prije 2028. godine.
