Naučnici su prvi put uzgojili biljke u zemlji sa Mjeseca – uzorcima tla prikupljenima tokom misija NASA 1969. i 1972. u postignuću koje bi moglo dovesti do korišćenja zemaljskih biljaka na ljudskim terminalima na drugim planetama

 

Naučnici su izjavili da su u zemlji donesenoj sa Mjeseca posadili sjeme malog cvjetnog korova, Arabidopsis thaliana, u 12 malih posuda veličine naprstka i posmatrali kako niče i raste.

Svaka posuda je sadržavala gram mjesečeve zemlje, čiji je tačniji naziv lunarni regolit koji se sa svojim oštrim česticama i nedostatkom organskog materijala uveliko razlikuje od zemaljskog tla, pa se nije znalo hoće li sjeme proklijati.

„Kad smo prvi put vidjeli obilje zelenih klica u svim uzorcima, ostali smo bez daha“, rekla je profesorica hortikulturne Ana-Lisa Paul, direktorica Interdisciplinarnog centra za biotehnološka istraživanja Univerziteta u Floridi i suvoditeljka studije objavljene u časopisu Communications Biology.

„Biljke mogu rasti u lunarnom regolitu. Ta jednostavna izjava je kolosalna i otvara vrata budućem istraživanju korišćenjem resursa na Mjesecu i vjerovatno Marsu“, rekla je Paul.

Svako sjeme je proklijalo i nije bilo vanjskih razlika u ranim fazama rasta između onih posijanih u regolitu – koji se uglavnom sastoji od zdrobljenih bazaltnih stijena – i sjemena posijanog radi poređenja u vulkanskom pepelu sa Zemlje sa sličnim mineralnim sastavom i veličinom čestica.

Sjeme posađeno u regolitu imalo je slabije rezultate od poređenih biljaka, što možda i ne iznenađuje.

 

Lunarni regolit

 

Međutim, naučnicima je činjenica da su biljke uopšte nikle i rasle bila izvanredna. Suvoditelj studije Rob Ferl sa Univerziteta u Floridi, rekao je da je osjećao “radost gledajući kako život čini nešto što nikada prije nije bilo učinjeno“.

„Da vidimo kako biljke rastu je postignuće jer govori da možemo ići na Mjesec i da uzgajamo hranu, čistimo vazduh i recikliramo vodu koristeći biljke na način na koji ih koristimo ovdje na Zemlji. To je takođe otkriće jer pokazuje da zemaljski život nije ograničen na Zemlju“, dodao je Ferl.

NASA je stavila na raspolaganje 12 grama – samo nekoliko čajnih kašika – regolita prikupljenog tokom misija Apolo 11, Apolo 12 i Apolo 17. Naučnici su posadili tri ili četiri sjemenke u desetak posuda navlaženih hranjivom otopinom, a zatim ih stavili u laboratoriju na oko 23 Celzijeva stepena pod LED svjetla koja daju ružičastu nijansu.

Sjeme je niknulo u roku od tri dana. Nakon otprilike sedam dana rasta, naučnici su uklonili sve osim jedne biljke iz svakog spremnika. Onda je ostavljeno da raste do 20 dana starosti, a potom su ubrani listovi kako bi se procijenila aktivnost gena.

Naučnici su takođe utvrdili da je regolit koji je bio duže izložen kosmičkim zrakama i solarnom vjetru na površini Mjeseca bio manje pogodan za rast.

Zemaljske biljke mogle bi pomoći ljudima da uspostave terminale na mjestima kao što su Mjesec i Mars, kao što je prikazano u filmu “Marsovac“ iz 2015. kada je astronaut uzgajao krompir na Crvenoj planeti. NASA-in program Artemis predviđa povratak ljudi na površinu Mjeseca u narednim godinama.

(Agencije)

 

Dopada vam se  IT-mixer? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.