Čovječanstvo već decenijama vodi tešku borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike. Procjenjuje se da svake godine oko 1,1 milion ljudi umre od infekcija koje su se nekada lako liječile, što ovu prijetnju čini jednim od najvećih izazova savremene medicine.

Naučnici sada sve više koriste vještačku inteligenciju (AI) kako bi drastično ubrzali razvoj novih lijekova, posebno za bolesti za koje decenijama nije pronađeno efikasno rješenje – poput Parkinsonove bolesti ili smrtonosnih superbakterija.

Profesor James Collins sa Massachusetts Institute of Technology (MIT) ističe da AI može analizirati ogromne baze hemijskih jedinjenja za svega nekoliko sati ili dana, dok bi tradicionalnim metodama isti posao trajao godinama.

Njegov istraživački tim koristio je generativne modele koji su analizirali više od 45 miliona hemijskih struktura i na osnovu njih dizajnirali potpuno nova potencijalna jedinjenja.

Rezultat su dva izuzetno snažna kandidata za liječenje MRSA infekcije i gonoreje, bakterijskih bolesti koje su postale otporne na gotovo sve postojeće antibiotike. Za razliku od klasičnih lijekova, ova nova jedinjenja napadaju bakterije na potpuno drugačiji način, što bi moglo zaobići postojeću otpornost.

Sličan napredak ostvaren je i u istraživanjima Parkinsonove bolesti, od koje boluje više od 10 miliona ljudi širom svijeta.

Profesor Michele Vendruscolo sa Univerziteta Cambridge objašnjava da je pronalaženje novih lijekova ranije bilo izuzetno sporo i skupo. Proces koji je trajao oko šest mjeseci i koštao milione funti, uz pomoć vještačke inteligencije danas se može obaviti za nekoliko dana uz znatno manje troškove.

Njegov tim je primijenio mašinsko učenje kako bi identifikovao pet obećavajućih molekula koji ciljaju tzv. Levijeva tijela – naslage proteina u mozgu povezane s razvojem Parkinsonove bolesti. Cilj je ne samo ublažiti simptome, već potencijalno usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti.

Stručnjaci ističu da je najveća snaga vještačke inteligencije u tome što može pretražiti milijarde molekula i precizno predvidjeti njihovo djelovanje, čime se otvara nova era u razvoju terapija za brojne rijetke i do sada neizlječive bolesti.

Ipak, naučnici naglašavaju da AI nije zamjena za istraživače, već moćan alat koji im omogućava da do potencijalnih lijekova dođu brže nego ikada ranije.