Prevaranti naprave lažne oglase za prodaju preko lažne stranice i koriste skraćene veze da prikriju adresu web lokacije
Najčešće prevare na društvenim mrežama su: „brzi krediti“, romantične prevare, prevare putem Facebook Marketplace-a te lažni oglasi u kojim „poznata lica“ pozivaju posjetioce na brzu zaradu trgovinom kriptovalutama.
Obzirom na to da bilo ko na Facebook-u može da napravi bilo kakvu stranicu i sa njom upravlja, kompanije baš i nemaju neke preventivne mjere koje mogu da upotrijebe.
Preostaje im samo, kad primijete lažne oglase ili stranice, da ih prijave Facebook-u i nadaju se da će ih Facebook „po službenoj dužnosti“ ugasiti.
Evo kako prevara funkcioniše:
- Napadač kreira Facebook stranicu sa sličnim imenom kao legitimna stranica
- Krade slike sa legitimnog sajta i postavlja ih na svoju
- Napravi lažni oglas za prodaju preko lažne stranice i koristi skraćene veze da prikriju adresu web lokacije
- Oglasi imaju lažne komentare kako bi izgledali uvjerljivo
- Kada se klikne na oglas, veza odvodi ih na lažnu stranicu
Takve „lažne“ stranice obično imaju mali broj postova, mali broj pratilaca i tek su nedavno otvorene. Problem je što korisnici obično ne vide taj dio, ali im za oko upada atraktivna reklama na njihovom zidu.
Kada „žrtva“ klikne na oglas, uglavnom se ovo dešava:
- Na stranici mora da odgovori na nekoliko pitanja
- Obavještavaju je da imaju proizvod koji joj je potreban
- Zatim ima tri pokušaja da kliknu na desni okvir i osvoji nagradni popust!
- dobije nagradu uvijek iz trećeg pokušaja!
- Zatim je odvode na mjesto za krađu podataka
- Stranica „Naplata“ traži lične podatke
- Na zadnjim stranama traži se unos podataka o bankarskoj kartici:
– Broj kartice
– Rok trajanja
– Ime i prezime vlasnika kartice
– CVV (kontrolni broj kartice)
Unošenjem traženih podataka korisnici rizikuju gubitak novca.
Takve niske ponude koje zvuče previše dobro da bi bile istinite najčešće su prevara. Čak i ako ne izgube veliku sumu novca (prevaranti obično počiste račun), sigurno neće dobiti ono što su „naručili“.
Kako izgledaju lažni oglasi i na šta bi trebalo da se obrati pažnja objavljeno je na sajtu hrvatskog CERT-a. Zato preporučujemo da pogledate sve oglase koji vam se čine previše dobrim.
