Društvena mreža Facebook je osnovana 4. februara 2004. godine

 

Nije bila prva društvena mreža, ali je Facebook u svoje vreme isplivao kao dominantan igrač na ovom tržištu.

Sve je počelo 2003. pomalo kontroverznom web stranicom Facemash, koju je tada 18-godišnji Mark Zakerberg kreirao u svojoj sobi u studentskom domu na Univerzitetu Harvard. Hakovao je bazu podataka studenata Harvarda da bi stvorio igru ​​“Hot or Not„, u kojoj studenti mogu da ocjenjuju ​​kolege na osnovu njihovog izgleda. Iako to nije prošlo baš slavno, stranica je bila popularna, što je Zakerberga pokrenulo na razmišljanje o nečemu sličnom.

Godinu dana kasnije, 4. februara 2004. godine, Mark Zakerberg, Dastin Moskovic, Eduardo Saverin, Endru Mekolum i Kris Hjuz su stvorili thefacebook.com. Radili su na onlajn mreži čiji je cilj bio da poveže studente tog prestižnog američkog univerziteta. Malo ko je tada znao da će ona promijeniti svijet.

Kada se pojavio, Facebook su mnogi poredili prvenstveno sa sajtom MySpace, ali ono što ga je izdvajalo od drugih sličnih sajtova bio je, osim tehničke osposobljenosti njegovog osnivača, i to što je na početku bio ekskluzivan – da biste postali njegov član, morali ste da budete student Harvarda.

Iako je u početku bio mreža namijenjena studentima Harvarda, nakon svog početnog uspjeha proširio na druge univerzitete, poput Jejla i Stenforda, prije nego što je postao dostupan svima 2006. godine.

Te godine je takođe kreiran The Wall (Zid). Kasnije, 2011. godine zamijenjen je sa Timeline, koji prikazuje ažuriranje svakog korisnika hronološkim redom) na korisničkim profilima, gdje su prijatelji mogli da ostave poruke jedni drugima, sa popularnom opcijom koju mnogi možda još pamte – bockanje. Za samo godinu dana Facebook je premašio milion aktivnih korisnika.

 

Uticaj mladih ljudi na rast

 

Nakon što se otvorio prema korisnicima iz čitavog svijeta, za Facebook je počeo da važi Metkalfov zakon, prema kojem će društvena mreža, što ima više korisnika, postati privlačnija za ljude koji razmišljaju o tome da joj se pridruže.

Tokom dužeg broja godina od osnivanja, na rast Facebook-a najviše su uticali mladi ljudi, za koje je poznato da su hiroviti i često mijenjaju interese. Vrijednost akcija Facebook-a je rasla ili padala u zavisnosti od toga da li tinejžeri pokazuju da im je on više ili manje dosadio.

Iako je titula Facebook-a kao „mreža svih društvenih mreža“ u nekoliko navrata bila ugrožena, većinom zbog negodovanja uvođenjem promjena u korišćenju i izgledu stranice, upitne bezbjednosti, stalnih promjena u postavkama privatnosti i pokušaja da se unovče privatni podaci, iz dana u dan raste mu broj korisnika. Do 2023. godine ubilježio je više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno.

Sve to nije uticalo da danas na tržištu vrijedi preko petsto milijardi dolara. Osnivač Facebook-a, Mark Zakerberg uvek ima nešto novo što planira da implementira u svoju društvenu mrežu.

Iako nije toliko popularna među mlađom populacijom, platforma bi u budućnosti mogla da se vrati ovoj frupi korisnika fokusom na Metaverzum i vještačku inteligenciju.

(IT mixer)