Naučnicima treba mnogo lasera i vremena da ih upotrebe, a tog vremena je sve manje. A razlog je jer žele da naprave 3D kartu planete prije nego li je klimatske promjene nepovratno unakaze.
Zemlja se mijenja brže nego što bilo ko može i pomisliti. Svakodnevno smo svjedoci velikih šumskim požara, tope se lednici, a dokazi o postojanju najstarijih svjetskih kultura nam pred očima nestaju.
Promjene kao takve su neizbježne, ali događaju se brže od očekivanog i imaju teže posljedice zbog klimatskih promjena koje je indukovao sam čovjek svojim djelovanjem.
Ta činjenica itekako brine neke naučnike, koji smatraju da što se Zemlja brže mijenja, to ostaje manje vremena za proučavanje njene istorije i razumijevanja njenih misterija.
Nedavno su dvojica naučnika predložila način kako da se trenutno stanje na Zemlji zauvijek očuva, a to pretpostavlja korišćenje mnoštva lasera kako bi se napravila karta planeta vrlo visoke rezolucije.
Upravo taj prijedlog sad je postao misija novog neprofitnog projekta nazvanog The Earth Archive (Zemljina arhiva), kojeg vodi arheolog Chris Fisher i geograf Steve Leisz, obojica sa Univerziteta Colorado.
Fisher smatra da odgovor u dokumentovanju trenutnog stanja na Zemlji leži u lidaru (light detection and ranging), odnosno metodi skeniranja površine planeta svjetlosnim bombardovanjem iz aviona.
Počitajte još: Ocean Discovery Xprize – SF na dnu okeana
Naučnici bi iz tako prikupljenih podataka mogli napraviti 3D kartu svih područja na Zemlji pa naknadno digitalnim putem odstraniti rastinje na površini, koje bi moglo da skriva teško uočljiva skrovita mjesta blizu Zemljine površine.
Fisher smatra da je vrijeme za akciju upravo sad te da treba skenirati i skenirati najugroženija mjesta na svijetu prije nego li iščeznu s lica Zemlje.
Cilj projekta The Earth Archive jest da se skenira čitava kopnena masa Zemlje, koja čini oko 29 posto površine naše planete, a počeli bi tako da prvo skeniraju najugroženija područja, poput amazonske prašume ili priobalnih područja kojima prijeti nestajanje zbog podizanja nivoa mora.
Sve to će i da košta, a procjenjuje se da bi skeniranje samo amazonske prašume koštalo oko 10 miliona dolara u iduće tri godine.
Ipak, neki naučnici tu vide i hrpu drugih problema, kao na primjer ko će avionima tog projekta dozvoliti letove u brazilskom vazdušnom prostoru?
Brazilska vlada sigurno neće, kaže Mat Disney, profesor na Univerzitetu London.
Dopadaju vam se tekstovi na IT-mixer.com? Podržite nas putem društvenih mreža na linkovima ispod. Lajkujte našu stranicu na Facebooku, budite informisani u svakom momentu.
