U projekat „Loon“ uloženi su veliki resursi i puno vremena, ali sve se isplatilo jer je ove nedjelje započela prva komercijalna primjena takvog balonskog interneta u Keniji
Pored balonskog interneta, u posljednje vrijeme se češto priča i o satelitskom internetu. Različita su razmišljanja o načinima na koji bi mogao da se omogući pristup internetu na područjima koja su trenutno slabo ili nikako pokrivena signalom.
„SpaceX“ je već poslao nekoliko stotina od planiranih više od 30.000 malih satelita Starlink. Oni bi ljudima na Zemlji trebalo da omoguće pristup mreži tamo gde je trenutno nema.
Kenya: Project Loon Balloons To Provide Internet Access For Remote Areas – https://t.co/h9anFSorZh – #Technology pic.twitter.com/DwyD4yRnOP
— Gazette Review (@GazetteReview) July 8, 2020
Zbog toga je „Google X“ ekipa (koji je sada deo Alfabeta) pre 7 godina imala, kako su naglasili na svojoj stranici, „ludu ideju“ o korišćenju internet balona opremljenih antenama koji bi mogli da služe kao mobilne bazne stanice.
U taj projekat „Loon“, kako su ga nazvali, uložili su velike resurse i puno vremena. Sve se na kraju isplatilo jer je ove nedjelje započela prva komercijalna primjena takvog balonskog interneta u Keniji.
Baloni bi signalom trebalo da pokrivaju područje od oko 50.000 kvadratnih kilometara. Prosječna brzina interneta iznosi 18.9 Mbps (download) i 4,74 Mbps (upload), uz latenciju (kašnjenje) od 19 ms.
Kako su naglasili na službenom blogu, tokom testiranja je oko 35.000 osoba koristilo njihov balonski internet, a da to nisu ni znali. Internet servis baziran na balonima pokazao se i više nego dobar za usluge poput audio i video poziva, društvenih mreža, surfovanja internetom itd.
Quite a few of Project Loon's balloons floating very high over SA tonight. They're very high up, so no chance of spotting them. pic.twitter.com/ja1e99gRv1
— David Taylor (@DaveTheCarGuy) July 4, 2020
Testiranja su počela još pre pandemije, a situacija sa širenjem koronavirusa samo je ubrzala razvoj i implementaciju servisa. Baloni lete u stratosferi na visinama između 18 i 25 km, gde su vjetrovi slabiji, a upravo se strujanje vjetra koristi za kretanje balona, prenosi portal Zimo.
Kako bi se pravilno rasporedili za pokrivanje najvećeg mogućeg područja, koriste se sistemi vještačke inteligencije. Baloni mogu nekoliko mjeseci da budu u vazduhu. Nakon toga se vraćaju na zemlju, a zamjenjuju ih novi.
