Najpoznatija svjetska olupina Titanik otkrivena je u punoj veličini nakon prvog digitalnog skeniranja
Prvo digitalno skeniranje Titanika u punoj veličini, koji leži 3.800 m niže u Atlantiku, napravljeno je pomoću mapiranja dubokog mora. Ovo je prvi put da je svijet vidio TitaniK u 3D – kao da je voda nestala.
Nadamo se da će ovo baciti novo svjetlo na upravo ono što se dogodilo s brodom koji je napravljen 1910, a potonuo 1912. godine. Sad ćemo moći da se vratimo i da vidimo detalje koji nam prethodno nisu bili dostupni.
Titanik je jedan od najslavnijih brodova u istoriji. Njegova priča je postala poznata širom svijeta i izazvala veliko interesovanje. Više od 1.500 ljudi je poginulo kada je brod udario u santu leda na svom prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka.
„Još uvijek postoje pitanja, osnovna pitanja na koja treba odgovoriti o brodu“, rekao je Parks Stephenson, analitičar Titanika, za BBC News.
On je istakao da je model „jedan od prvih velikih koraka ka usmjeravanju priče o Titaniku prema istraživanju zasnovanom na dokazima – a ne spekulacijama“.
Titanik je opsežno istražen otkako je olupina otkrivena 1985. Ali toliko je ogroman da nam kamere u mraku dubine mogu pokazati samo zapanjujuće snimke broda koji se raspada – nikad cijelu stvar.
Potpuni pogled na Titanik
Novi snimak bilježi olupinu u cijelosti, otkrivajući potpuni pogled na Titanik. Leži iz dva dijela, sa pramcem i krmom koji su razdvojeni oko 800m (2.600ft). Ogromno polje krhotina okružuje slomljeni brod.
Magellan Ltd, kompanija za mapiranje dubokog mora, i Atlantic Productions, koji snimaju dokumentarac o projektu, su u ljeto 2022. godine izvršili skeniranje Titanikovog polja krhotina. Podmornice, kojima je daljinski upravljao tim na specijalnom brodu, provele su više od 200 sati pregledavajući dužinu i širinu olupine. Uzeli su više od 700.000 slika iz svakog ugla, stvarajući tačnu 3D rekonstrukciju.
Magellan-ov Gerhard Seiffert, koji je vodio planiranje ekspedicije, rekao je da je to najveći projekt podvodnog skeniranja koji je ikada poduzeo.
„Njegova dubina, skoro 4.000 metara, predstavlja izazov, a imate i struje na lokaciji – i ne smijemo ništa dirati kako ne bismo oštetili olupinu“, objasnio je Seiffert.
„A drugi izazov je da morate da mapirate svaki kvadratni centimetar – čak i nezanimljive dijelove, kao što je na polju krhotina, morate mapirati blato, ali ovo vam je potrebno da popunite između svih ovih zanimljivih objekata.“
Serijski broj na propeleru
Skeniranje je pokazalo razmjere broda, kao i neke sitne detalje, kao što je serijski broj na jednom od propelera. Pramac je sada prekriven stalaktitima rđe, ali je trenutno prepoznatljiv čak i 100 godina nakon što je brod izgubljen. Na vrhu se nalazi paluba za čamac, gdje zjapeća rupa pruža pogled na prazninu na kojoj je nekada stajalo veliko stepenište. Krma je ipak haotična zbrka metala. Ovaj dio broda se srušio dok se uvrtao u morsko dno.
Do watch our pieces if you can on @BBCBreakfast and the rest of BBC News throughout the day – and here’s the online too. All put together by @alisonfrancis @kc_camera and me – and the scan images and footage are from @AtlanticProds and Magellan. #Titanic https://t.co/PL3jiLn9UD
— Rebecca Morelle (@BBCMorelle) May 17, 2023
U okolnom polju krhotina razbacani su predmeti, uključujući ukrašene metalne konstrukcije s broda, statue i neotvorene boce šampanjca. Tu su i lični predmeti, uključujući desetine cipela koje počivaju na sedimentu. More uzima danak olupini, mikrobi je izjedaju i dijelovi se raspadaju. Istoričari su itekako svjesni da vrijeme ističe za potpuno razumijevanje pomorske katastrofe.
Ali skeniranje sada zamrzava olupinu u vremenu i omogućava stručnjacima da prouče svaki sićušni detalj. Nadamo se da bi Titanik ipak mogao odati svoje tajne.
Korišćenjem modernih alata i tehnologije, istraživači će moći da istraže olupinu Titanika dublje i proniknu u načine na koje su ljudi živjeli i radili na brodu. Mogu da proučavaju kako se ljudi ponašali tokom nesreće i saznaju kako je brod funkcionisao.
