Propast giganta koji je napravio prvi laptop na svijetu – kompanija se cijepa na tri dijela
Sredinom ovog mjeseca u Japanu je objavljen plan po kojem će čuveni proizvođač elektronike „Tošiba“ biti podijeljen na tri velike kompanije, od kojih će samo jedna nastaviti da nosi dosadašnje ime.
To, praktično znači raspad giganta japanske elektronske i električne industrije, koji se posljednjih nekoliko godina nalazi u samrtnom ropcu zbog serije skandala i pogrešnih poslovnih poteza.
„Tošiba“ bi 2023. godine trebalo da bude podijeljena na kompaniju koja će se specijalizovati za elektronske, digitalne i informacione poslove u vezi sa upravljanjem infrastrukturom i saobraćajem, preduzeće čije poslovanje će se odnositi na provodnike, poluprovodnike, hard diskove i druge elektronske uređaje i firmu koja će se jednim dijelom baviti poluprovodnicima, a drugim dijelom finansijskim poslovima. Samo će ova treća zadržati ime „Tošiba“.
Treba reći da je „Tošiba“ i prije ovog najnovijeg razvoja događaja već prodala nekoliko svojih fabrika kompjutera, televizora i čipova, kao i da se oslobodila posjeda vezanih za nuklearnu energiju u inostranstvu, zbog čega su se njeni prihodi prepolovili.
Interes krupnih dioničara
Neposredni povod za rastakanje grupe „Tošiba“, smatraju domaći stručnjaci, je interes novih krupnih deoničara.
Naime 2017. godine, kada je „Tošibi“ prijetilo brisanje sa berze zbog dva uzastopna kvartala u dužničkom minusu, tadašnje rukovodstvo je odlučilo da ne dopusti delistiranje kako bi sačuvalo poverenje banaka i drugih kreditora, pa je prodalo veliki broj deonica da bi dopunilo kapital, zbog čega je moć odlučivanja predalo u ruke stranim fondovima i kompanijama i praktično izgubilo kontrolu nad budućnošću konglomerata.
Ti novi dioničari, koji su ulili oko šest milijardi dolara, bili su nezadovoljni radom rukovodstva, njegovom nemoći da prezentuje novu viziju razvoja i ostvari sinergiju različitih preduzeća unutar konglomerata.
Oni su, između ostalog, tražili i prodaju nekih dijelova grupe, kao što su kompanije koje se bave proizvodnjom i servisiranjem liftova i semafora, što nije učinjeno.
Oni su zato, s obzirom na to da imaju za cilj da u najkraćem mogućem roku povrate investicije i nisu zainteresovani da čekaju duži period da se „Tošibi“ lagano oporavi i ponovo počne da raste, odlučili da traže njeno cijepanje, odnosno, da novac pokušaju da zarade kroz prodaju pojedinih segmenata „Tošibe“ i brzo povećane tržišne vrednosti (i kasnije trgovinu dionicama) onih komponenti u njenom dosadašnjem sastavu koje su još finansijski zdrave ili perspektivne.
Grijesi „Tošibe“
Osnovni razlozi zašto je „Tošiba“, koja je napravila prvu sijalicu u Japanu i prvi komercijalni lap-top kompjuter na svijetu, pala u takvu krizu da joj je hitno bio potreban ogromni kapital sa strane su knjigovodstveni skandal i propale divovske investicije u nuklearnu energiju.
Prije šest godina na videlo je izašla činjenica da se „Tošiba“ godinama bavila „kreativnim“ knjigovodstvom, odnosno, da je iskazala fiktivni profit od blizu dve milijarde dolara, što je dovelo do naglog gubitka poverenja u nju i pada njene vrijednosti.
Grupa je ulaganjima u rudnike urana u inostranstvu i u kupovinu američkog proizvođača nuklearnih reaktora „Vestinghausa“ pokušala da kompletira poslovanje u domenu nuklearne energije i ostvari veći udio na svjetskom tržištu, ali su se te gigantske investicije pokazale kao promašaj, ne samo zbog iznenadne krize u domaćem nuklearnom sektoru prouzrokovane zatvaranjem nekoliko desetina reaktora u Japanu poslije incidenta u Fukušimi, već i zbog pooštravanja propisa o bezbjednosti u SAD, koji su, skupa s nerezonskim otkupima manjih preduzeća, „Vestinghaus“ brzo otjerali u bankrot.
„Tošiba“ je „Vestinghaus“ u 2006. platila 5,4 milijardi dolara, da bi ta kompanija otišla pod led već početkom 2017.
Istovremeno, rastuća konkurencija južnokorejskih i kineskih preduzeća u oblasti proizvodnje plazma televizora, kompjutera i, naročito, pametnih telefona stvorila je uslove u kojima veliki japanski konglomerati sa jezgrom u elektronskoj industriji, procvjetali u doba visokog ekonomskog rasta u Japanu od pedesetih do osamdesetih godina prošlog vijeka (kao što su i „Soni“, „Panasonik“ i „Šarp“), više ne mogu da opstanu u cjelini.
(RTS)
