Sigurno je da nema čovjeka na svijetu koji koristi internet, a da nije čuo za Wikipediju, o čemu svjedoči i podatak da se ona nalazi među 13 najposjećenijih sajtova na svijetu. Najveća onlajn enciklopedija koju svako može da uređuje nastala je 15. januara 2001. godine.
Onlajn enciklopedija Wikipedija je nastala 15. januara 2001. godine na engleskom jeziku, a osnovali su je Džimi Vejls i Lari Sanger, dok sada njome rukovodi Zadužbina „Wikimedija“. Stranica trenutno ima više od 55,5 miliona članaka na 306 jezičkih verzija, od čega više od 6,2 miliona na Wikipediji na engleskom jeziku.
Wikipedija na srpskom jeziku nastala je 2003. godine.
Za razliku od starih i klasičnih štampanih enciklopedija, sadržaj na Wikipediji se neprestano ažurira
Studentima i učenicima uglavnom nije dozvoljeno da se u svojim radovima pozivaju na Wikipediju. Ipak, iako možda i ne citiraju informacije sa onlajn enciklopedije, svi oni uglavnom svoj istraživački proces počinju upravo odatle jer je na mnogim pretraživačima ona na prvom mjestu.
Ime Wikipedija dolazi od havajske reči „wikiwiki“ što znači brzo, i grčke reči enciklopedija (zaokruženo znanje). Ova onlajn enciklopedija omogućava ljudima širom svijeta da dodaju i mijenjaju sadržaj, a sve informacije su besplatne. U zajedničkom procesu pisanja i uređivanja korisnici dodaju, brišu i preuređuju sadržaj. Dnevno se na njenim stranicama objavi više od 12.000 unosa.
Twenty years, 55 million articles, hundreds of thousands of volunteers, one goal: free knowledge for all.
Happy 20th birthday, @Wikipedia! Here’s to many, many more. https://t.co/ULzsXoeDxp #Wikipedia20 pic.twitter.com/tCYFI5NIkX
— Wikimedia Foundation (@Wikimedia) January 15, 2021
Wikipedija je 2001. godine krenula kao potpuno otvoren sajt, ali je od tada postala donekle zatvorena i sada samo registrovani korisnici mogu da uređuju ili kreiraju članke. Pojedine osjetljive teme su čak i zatvorene za uređivanje.
Pored toga, vremenom su pojedine stranice dodeljene određenim predanim urednicima kako bi se greške stalno ispravljale. Svaku stranicu prati više urednika tako da se vrši detaljna provera predstavljenih informacija.
Za razliku, od na primjer, starih i klasičnih štampanih enciklopedija, sadržaj na Wikipediji se neprestano ažurira, tako da se možemo obavijestiti o tekućim događajima, smrtima važnih ličnosti i ishodima nekih političkih sukoba.
Jedna od prednosti Wikipedije koja se najčešće navodi je i njena transparentnost.
Ipak, postoje i nedostaci
Informacije na Wikipediji pišu volonteri, a ne ljudi obučeni u pisanju tekstova po naučnoj metodologiji i objektivnih izvještaja. Tako da se stavovi i mišljenja autora često mogu naći u Wikipedijinim člancima.
Pristrasnosti članaka doprinosi i činjenica da je, prema nekim podacima, 90 odsto urednika muškog pola. Nisu istraživani podaci o etničkoj pripadnosti i socioekonomskom statusu urednika, ali to takođe, može biti važan faktor koji utiče na neobjektivnost članaka.
Ipak, bez obzira na sve prednosti i nedostatke, svakako treba uzeti u obzir vrijednosti Wikipedije, jer je ona odlična polazna tačka za dalje istraživanje i analizu informacija.
Obilježavanje jubileja biće organizovano putem Zum platforme 15. januara od 18:30 časova, a zajednici Udruženja Wikipedije Srbija će se obratiti predsjednik Miroslav Loci, dok će svjetska proslava početi u 20 sati.
(RTS, Wikimedia.rs)
